{"id":734,"date":"2010-12-10T15:09:01","date_gmt":"2010-12-10T14:09:01","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/10\/kako-to-da-se-u-toplomjeru-upotrebljava-ziva\/"},"modified":"2015-07-23T23:29:33","modified_gmt":"2015-07-23T22:29:33","slug":"kako-to-da-se-u-toplomjeru-upotrebljava-ziva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-to-da-se-u-toplomjeru-upotrebljava-ziva\/","title":{"rendered":"Kako to da se u toplomjeru upotrebljava \u017eiva?"},"content":{"rendered":"<p>Jeste li se ikada zapitali kako to da se ne upotrebljava neki drugi kemijski element za mjerenje temperature u toplomjeru? Za\u0161to ba\u0161 \u017eiva? \u017diva je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Hg. Ime je dobio od latinske rije\u010di \u201e<strong>hydrargyrum<\/strong>\u201c \u0161to zna\u010di<strong> teku\u0107e srebro<\/strong>. To je sjajni, srebrno bijeli metal koji je pri sobnoj temperaturi teku\u0107ina, a karakteriziraju i to da lo\u0161e provodi toplinu i elektri\u010dnu struju. Jedini na\u010din da mjerimo toplinu nekog tijela je pomo\u0107u djelovanja te topline na odre\u0111eni predmet i na osnovi promjena \u0161to toplina izaziva u takvom predmetu. I sami mo\u017eete shvatiti za\u0161to je tomu tako. Toplina i hladno\u0107a izazivaju promjene mnogih tvari i predmeta. Za toplomjer je potrebna takva tvar koja \u0107e se, na istoj temperaturi, pona\u0161ati uvijek isto.<\/p>\n<p>Utvr\u0111eno je da je \u017eiva pogotovo <strong>jako pogodna<\/strong> za tu svrhu. <strong>Toplina izaziva \u0161irenje \u017eive<\/strong>, ali je to \u0161irenje uvijek jednako na istoj temperaturi. Zbog toga \u017eivu stavljamo u staklenu cjev\u010dicu, pa se ona, kad se cjev\u010dica zagrije, \u0161iri podi\u017ee do iste to\u010dke na cijevi kad god je izlo\u017eena istoj temperaturi.<\/p>\n<p>Dodavanjem ljestvice na staklenoj cjev\u010dici dobiti \u0107emo jednostavan toplomjer. Ljestvica nam je potrebna da bismo znali do koje se visine \u017eiva popela. U suvremenom toplomjeru \u0161upljina u cijevi \u010desto je tanja od ljudske dlake, a obi\u010dno nije ve\u0107a od igle. Loptasto zadebljanje na dnu cjev\u010dice i sama cjev\u010dica napunjeni su onolikom koli\u010dinom \u017eive koja je potrebna da bi se mogla mjeriti odre\u0111ena temperatura. Zatim se cjev\u010dica zatvori, i to tako da je u njezinom gornjem svr\u0161etku vakuum, tj. bezzra\u010dni prostor, ili neki plin, na primjer du\u0161ik. U takvoj se cjev\u010dici \u017eiva di\u017ee i spu\u0161ta, u skladu s temperaturom oko nje.Na toplomjerima se naj\u010de\u0161\u0107e primjenjuju dvije ljestvice: Celzijeva i Fahrenheitova. Na Celzijevoj ljestvici ni\u0161tica odgovara temperaturi na kojoj se voda ledi, a stoti stupanj odgovara temperaturi na kojoj voda klju\u010da. Na Fahrenheitovoj ljestvici to\u010dka smrzavanja vode ili ledi\u0161te nalazi se na 32 stupnja, a to\u010dka klju\u010danja ili vreli\u0161te na 212 stupnjeva.<br \/>\nKod toplomjera \u0161to se upotrebljavaju za mjerenje temperature tijela \u017eivin stup stoji na najvi\u0161oj to\u010dki \u0161to ju je dostigao sve dok se, stresanjem cjev\u010dice, ne spusti nani\u017ee.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Jeste li se ikada zapitali kako to da se ne upotrebljava neki drugi kemijski element za mjerenje temperature u toplomjeru? Za\u0161to ba\u0161 \u017eiva?<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":733,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[54,50],"tags":[],"class_list":["post-734","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kemija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/734","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=734"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/734\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/733"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}