{"id":742,"date":"2011-02-23T09:35:07","date_gmt":"2011-02-23T08:35:07","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/23\/kako-nastaje-potres\/"},"modified":"2015-07-24T11:26:09","modified_gmt":"2015-07-24T10:26:09","slug":"kako-nastaje-potres","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-nastaje-potres\/","title":{"rendered":"Kako nastaje potres?"},"content":{"rendered":"<p>Ako bacimo kamen u vodu, oko mjesta gdje je udario u povr\u0161inu stvorit \u0107e se niz koncentri\u010dnih krugova. Udaljavanjem od mjesta udara oni su sve sporiji, rje\u0111i i slabiji. Isto pravilo vrijedi i za Zemljinu povr\u0161inu.\u00a0Jedan poticaj stvorit \u0107e niz razli\u010ditih gibanja koja uzrokuju i potrese.<\/p>\n<p>Zemljina kora je sastavljena od velikih dijelova, plo\u010da, koje plutaju na u\u017earenoj i teku\u0107oj tvari &#8211; magmi. Kada se ove plo\u010de, zbog svojih vrlo sporih pomicanja dodirnu, oslobodi se poticaj koji uzrokuje potrese. Potrese mogu izazvati i poreme\u0107aji izazvani magmatskom aktivno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p><strong>Hipocentar<\/strong> je to\u010dka u unutra\u0161njosti Zemlje u kojoj se dogodio poreme\u0107aj koji izaziva seizmi\u010dke valove. Mjesto na povr\u0161ini neposredno iznad hipocentra naziva se <strong>epicentar<\/strong>. Ja\u010dina potresa ovisi o vi\u0161e \u010dimbenika kao \u0161to su koli\u010dina oslobo\u0111ene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i samoj gra\u0111i Zemljine kore.\u00a0Potresi s epicentrom na dnu mora izazivaju valove &#8211; <strong>tsunami<\/strong> koji mogu dosegnuti visinu i do 30 m.<\/p>\n<p>Seizmi\u010dki valovi su vibracije uzrokovane poreme\u0107ajima u unutra\u0161njosti Zemlje, koje se iz hipocentra ili \u017eari\u0161ta prenose sve do njene povr\u0161ine. Ako je njihovo titranje usporedno sa smjerom \u0161irenja, govorimo o longitudinalnim valovima, a ako je titranje okomito na smjer \u0161irenja, u tom slu\u010daju imamo transverzalne valove.<\/p>\n<p>Kad su stijene oko mjesta sudara dovoljno elasti\u010dne, one ubla\u017ee udar i tako sprije\u010de nastajanje potresa. Me\u0111utim, ukoliko su posebno krute, udarac ih lomi i nastaje potres.\u010covjek je izumio posebno osjetljive ure\u0111aje tzv. seizmografe koji mogu registrirati sve potrese, i one male snage, kao i one razorne, te vrstu valova: longitudinalne ili transverzalne.<\/p>\n<p><strong>Seizmograf<\/strong> &#8211; pomi\u010dno pero s protuutegom crta na papirnatoj vrpci titraje koje ure\u0111aj registrira. Ukoliko nema vibracija, crta je ravna, u protivnom pojavljuje se neravna cik-cak crta. Dijagrami, koje registrira seizmograf, imaju skalu vrijednosti prema ja\u010dini udara te na taj na\u010din mo\u017eemo klasificirati potrese. Npr. udar od 2 stupnja MCS (Mercalli&#8211;Cancani-Sieberg) skale vrlo je slab, a od 12 stupnjeva katastrofalan, sa strahovitim posljedicama. Poznata je i Richterova skala stupnjevana od 1 do 10.<\/p>\n<p>Danas je mogu\u0107e predvidjeti samo mjesto potresa, ali ne i vrijeme i ja\u010dinu udara. Znamo iz iskustva da su \u017eivotinje osjetljivije nego ljudi i da postaju nemirne nekoliko minuta prije svakog potresa. \u010covjek je nau\u010dio, u okviru svojih mogu\u0107nosti, za\u0161tititi se od ovih prirodnih pojava. U trusnim podru\u010djima, kao npr. u Japanu, grade se ku\u0107e od drva i papira ili u novije vrijeme, suvremenom tehnologijom, od armirana betona, koji posjeduje potrebnu elasti\u010dnost<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako bacimo kamen u vodu, oko mjesta gdje je udario u povr\u0161inu stvorit \u0107e se niz koncentri\u010dnih krugova.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":741,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"class_list":["post-742","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/742","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=742"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/742\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/741"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}