{"id":744,"date":"2011-02-23T09:07:24","date_gmt":"2011-02-23T08:07:24","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/23\/kako-nastaju-vulkani\/"},"modified":"2015-07-24T11:26:16","modified_gmt":"2015-07-24T10:26:16","slug":"kako-nastaju-vulkani","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-nastaju-vulkani\/","title":{"rendered":"Kako nastaju vulkani?"},"content":{"rendered":"

Prije mnogo milijuna godina Zemlju je sa\u010dinjavalo rastopljeno i u\u017eareno kamenje – magma. Tijekom vremena ona se polako hladila i stvrdnjavala stvaraju\u0107i tako Zemljinu koru. Ali Zemlja nije potpuno hladna. U njezinu sredi\u0161tu nalaze se pukotine u kojima se i danas nalazi magma. Mjesta na Zemljinoj kori gdje lava izbija na povr\u0161inu zovu se vulkani. Oni imaju ljevkaste otvore – kratere. Kanalom ili dimnjakom povezani su s ognji\u0161tem vulkana, ishodi\u0161tem erupcije.<\/p>\n

Svaki vulkan mo\u017ee imati glavni krater i niz sporednih. Vulkan mo\u017ee biti uga\u0161en, mo\u017ee izbacivati sumporne pare, mo\u017ee biti u neprekidnoj aktivnosti i u erupciji. U prva dva stanja vulkan je iscrpio svoju eruptivnu fazu. U razdoblju umjerene aktivnosti on neprestano izbacuje lavu. Iza ove faze mo\u017ee nastupiti erupcija ili neaktivnost.<\/p>\n

Vulkani postoje i ispod mora, to je otkri\u0107e staro jedno stolje\u0107e. Tijekom postavljanja prvog telegrafskog voda izme\u0111u Europe i Amerike otkriveno je da se dno Atlantika ne sastoji samo od prostranih pje\u0161\u010danih dolina, nego i od pravih planinskih lanaca, katkad vi\u0161ih od onih na kontinentima. Na Zemlji postoji oko 80 podmorskih vulkana.<\/p>\n

Najvi\u0161i poznati podmorski vulkan je Mauna Kea<\/strong> na Havajima, u Tihom oceanu. Vi\u0161i je od 9 000 m, a 4 000 m uzdi\u0161e se nad povr\u0161inom mora. Poznajemo 500 aktivnih vulkana, a polovica ih se nalazi na podru\u010dju Tihog oceana. Iz tog razloga ovaj pojas, koji obuhva\u0107a Filipine, Havaje, Polineziju, Marijansko i druga oto\u010dja, nazivamo Tihooceanski vatreni prsten. Nemirni su i vulkani Srednje Amerike (u Meksiku i na Malim Antilima), kao i oni u Andama (u Peruu, Boliviji i ju\u017enom \u010cileu). Poznata vulkanska podru\u010dja, dijelom i s aktivnim vulkanima, nalazimo na Islandu, Azorima i Novom Zelandu. Najvi\u0161i vulkan na zemlji je Kilimand\u017earo, koji se nalazi u Tanzaniji, u isto\u010dnoj Africi. Njegov najvi\u0161i vrh je Kibo (5895m). Hrvatskoj su najbli\u017ei vulkani u ju\u017enoj Italiji: Vezuv kod Napulja, Etna na Siciliji te Stromboli i Vulcano u Tirenskom moru.<\/p>\n

Mogu li nastati novi vulkani? <\/strong><\/p>\n

Da, upravo zbog toga \u0161to Zemlja nije u potpunosti ohla\u0111ena. Tako je stvoren otok Surtsey 1963. godine, na pu\u010dini uz ju\u017enu obalu Islanda. Poslije izbacivanja, ohla\u0111ena, nagomilana lava stvorila je vrh vulkana, koji je tako dosegao razinu mora. Svaki puta kad je more prodiralo u krater, otok su potresale jake eksplozije. Kad se otok uzdigao iznad povr\u0161ine mora, prestale su aktivnosti ovog vulkana.Erupcije nisu uvijek jednake.<\/p>\n

Erupcije odre\u0111uje kemijski sastav magme i njena temperatura. Razlikujemo nekoliko vrsta: havajske, u kojih je rijeka teku\u0107e lave \u0161iroka i spora, strombolske s teku\u0107om lavom i izbacivanjem pepela i kamenja, vulkanske s eksplozivnim izbacivanjem krutog materijala, montpeleanske s eksplozijom i izbacivanjem vru\u0107eg oblaka, i one kod kojih eksplodira stari krater i raznese nadaleko stijene, pepeo i komadi\u0107e lave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije mnogo milijuna godina Zemlju je sa\u010dinjavalo rastopljeno i u\u017eareno kamenje – magma.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":743,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/744"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=744"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/744\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/743"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=744"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=744"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=744"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}