Jezero je zasebna vodena povr\u0161ina, obi\u010dno slatkovodna, smje\u0161tena u vi\u0161e ili manje dubokoj udolini, koju pune podzemne rijeke ili potoci. Obi\u010dno ih dijelimo prema podrijetlu na tektonska, vulkanska i ledenja\u010dka, zna\u010di prema uzroku stvaranja udubljenja koja su se napunila vodom.<\/p>\n
U stvaranju jezera sudjeluju razli\u010diti prirodni \u010dimbenici. Ledenjaci, potresi, odroni, eksplozije vulkana i masa rastopljene lave \u010desto su uzrokovali stvaranje jezera, prekidaju\u0107i normalan tok rijeke ili stvaraju\u0107i bazen, u kojem se voda prirodnim putem sakupljala.<\/p>\n
Ledenja\u010dka jezera<\/strong> su nastala u udubinama stvorenim erozivnim djelovanjem davnih ledenjaka. Ledenjaci su imali veliku erozivnu mo\u0107 i uspijevali su udubiti i naj\u010dvr\u0161\u0107e stijene stvaraju\u0107i doline u kojima \u0107e se smjestiti. Kad se ledenjak otopi, iza sebe ostavlja jednu ili vi\u0161e kotlina koje \u0107e se mo\u017eda poslije napuniti vodom. U Hrvatskoj nema ledenja\u010dkih jezera. Ima ih u susjednoj Sloveniji i u drugim alpskim zemljama. U Hrvatskoj se me\u0111utim nalaze svjetski poznata Plitvi\u010dka jezera, nastala stvaranjem sedrenih prepreka u rije\u010dnoj dolini. Poznata kr\u0161ka jezera su Modro i Crveno jezero kod Imotskog.<\/p>\n Tektonska jezera<\/strong> su jezera nastala u udubinama poslije lomova Zemljine kore. Te su lomove uzrokovali poreme\u0107aji u unutra\u0161njosti Zemlje. Tektonskog su podrijetla neka od najve\u0107ih i najdubljih jezera na Zemlji: Tanganjika u Africi i Bajkalsko jezero u Rusiji.<\/p>\n Vulkanska jezera<\/strong> su jezera koja ispunjaju kratere nekada\u0161njih vulkana. Vulkanskom aktivno\u0161\u0107u stvorena je kotlina koja se poslije napunila vodom, a naziva se i kaldera. Jezera, koja ispunjaju kratere nekada\u0161njih vulkana, imaju naj\u010de\u0161\u0107e kru\u017eni oblik. U susjednoj Italiji vulkanska su jezera Bracciano i Nemi, a u SAD Crater Lake u dr\u017eavi Oregon.<\/p>\n Postoje i jezera sa slanom vodom. Jezera uz morske obale naj\u010de\u0161\u0107e su slana. Njihovu stvaranju pogodovali su nanosi pijeska du\u017e obale koji su sprje\u010davali oticanje rijeke u more. Slana su i ona jezera koja su, ostav\u0161i bez kanala za napajanje, ili koja se nalaze u iznimno suhim predjelima s rijetkim ki\u0161ama, izlo\u017eena velikom isparavanju, \u010dija je posljedica gomilanje mineralnih soli. Jedno od takvih je jezero Chad u sredi\u0161njoj Africi.<\/p>\n Sva su jezera osu\u0111ena na umiranje bilo presu\u0161ivanjem ili iz drugih razloga. Rast biljaka mo\u017ee na primjer pretvoriti s vremenom plitko jezero u mo\u010dvaru ili baru. Erozivna mo\u0107 vode mo\u017ee uzrokovati ja\u010de otjecanje i osiroma\u0161enje jezera vodom. Naslage mulja, pijeska, \u0161ljunka i drugih talo\u017eina mogu ispuniti korito jezera. Na kraju, i zaga\u0111ivanje, nebriga ljudi i svakakvi otpaci polako ubijaju jezersku floru i faunu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jezero je zasebna vodena povr\u0161ina, obi\u010dno slatkovodna, smje\u0161tena u vi\u0161e ili manje dubokoj udolini, koju pune podzemne rijeke ili potoci.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":745,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"class_list":["post-746","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/746","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=746"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/746\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=746"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=746"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=746"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}