More je oduvijek privla\u010dilo \u010dovjeka i bilo nezamjenjiv izvor \u017eivota. Du\u017e njegovih obala, dugih otprilike 450000 km razvile su se najstarije civilizacije. Sve zbog iznimnih pogodnosti koje ono pru\u017ea, kao i zbog njegova povoljna utjecaja na klimu. Kroz milijune godina more je oblikovalo obale nagrizaju\u0107i ih i talo\u017ee\u0107i na njima nanose rijeka.<\/p>\n
Obale se neprestano mijenjaju, poprimaju\u0107i razli\u010dite oblike zbog plime i oseke – dnevnih mijena mora, uzrokovanih utjecajem Sunca i Mjeseca – zbog valova, struja, vjetrova i promjena razine mora.<\/p>\n
Sprud<\/strong> je nakupina pijeska. Sprudove nalazimo du\u017e obale, gdje ih nanosi more. Ponekad, kad se more povu\u010de, oni se u\u010dvrste i okamene. Valovi, koji utje\u010du na oblik obale, djeluju na najslabija i najizlo\u017eenija mjesta u stijeni. S vremenom polagana erozija uzrokuje odvajanje jednog dijela stijene od njezina ostatka. Taj dio nazivamo grebenom. Radi se o prili\u010dno \u010destim pojavama, koje daju poseban izgled obali i cjelokupnu krajoliku.<\/p>\n Pla\u017ee mogu biti od oblutaka (oblih komadi\u0107a stijene) ili od pijeska, nakupljenog uz more, na laganoj kosini obale. Pijesak se sastoji od sitnih zrnaca a prema mineralima od kojih se sastoji mo\u017ee biti razli\u010ditih boja: bijel, crven, crn ili zelenkast. Pijesak koristimo u pripremi \u017ebuke, proizvodnji stakla i keramike.<\/p>\n Obalom nazivamo crtu dodira kopna i mora. Razlikujemo dva osnovna tipa obala: visoke i niske. Visoke su stjenovite, njihove okomite stijene zadiru u more ili more prodire u duboke usjeke koje nazivamo fjordovima. Najvi\u0161e fjordova ima u Skandinaviji. Niske obale su naj\u010de\u0161\u0107e pjeskovite ili \u0161ljunkovite, nastale sporim i postupnim gomilanjem nanosa. Posebna vrsta niskih obala su koraljni grebeni, stvoreni od ostataka stijena i nakupina koralja, a koje nazivamo atolima. Dalmatinskim tipom obale naziva se razvedena obala s mno\u0161tvom otoka i oto\u010di\u0107a.<\/p>\n Kako se \u010dovjek brani od erozivnog djelovanja mora? <\/strong><\/p>\n Na razli\u010dite na\u010dine: grade\u0107i gatove i nasipe koji \u0161tite obalu od udara valova ili grade\u0107i brane (umjetne prepreke) koji razbijaju valove i sputavaju njihovu udarnu snagu, obuzdavaju struje i pogoduju stvaranju pla\u017ea.<\/p>\n Santa leda<\/strong> je pravi ledeni brijeg koji pluta po moru tako da se samo deveti dio njegove ukupne mase vidi iznad povr\u0161ine mora. Santa se nekad odvojila od polarnog leda, me\u0111u ostalim i djelovanjem mora, pa no\u0161ena strujom i vjetrom besciljno luta i vrlo je opasna za plovidbu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" More je oduvijek privla\u010dilo \u010dovjeka i bilo nezamjenjiv izvor \u017eivota.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":747,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/748"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=748"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/748\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/747"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=748"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=748"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=748"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}