{"id":750,"date":"2011-02-18T15:00:08","date_gmt":"2011-02-18T14:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/18\/kako-je-sastavljena-atamosfera\/"},"modified":"2015-07-24T11:26:37","modified_gmt":"2015-07-24T10:26:37","slug":"kako-je-sastavljena-atamosfera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-je-sastavljena-atamosfera\/","title":{"rendered":"Kako je sastavljena atmosfera?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Atmosfera<\/strong> je sloj plinova koji okru\u017euju Zemlju i pru\u017eaju se do visine od oko 800 km. Odr\u017eava se tu privla\u010denjem Zemljine sile te\u017ee ili gravitacije. Ve\u0107i dio pru\u017ea se do visine od 16 km od Zemljine povr\u0161ine; iznad te razine koli\u010dina plina polako opada s visinom dok ga ne ostane vrlo malo. Tu po\u010dinje tzv. vanjski ili svemirski prostor.<\/p>\n<p>Atmosfera ispunja va\u017ean \u017eivotni zadatak da \u0161titi Zemlju od krajnosti topline i hladno\u0107e i od opasnih zra\u010denja sa Sunca. Ona pohranjuje i prenosi vodu i plinove potrebne za \u017eivot. Du\u0161ik, je glavni plin po koli\u010dini, zatim dolazi kisik, te male koli\u010dine argona i uglji\u010dnog dioksida. Biljke uzimaju uglji\u010dni dioksid iz zraka, a izbacuju kisik. Ljudi i ostale \u017eivotinje \u010dine obratno. Kisik omogu\u0107uje gorenje; bez njega se stvari ne bi mogle zapaliti. Vodena para, koja stvara ki\u0161u, je tako\u0111er prisutna u atmosferi u razli\u010ditim koli\u010dinama.\u00a0Ostali su plinovi u veoma malim koli\u010dinama.<\/p>\n<p>Prah se pojavljuje u atmosferi u obliku sitnih \u010destica \u010da\u0111i (ugljik), kozmi\u010dkog praha od rasprsnutih meteorita, \u010destica soli od isparene morske vode i biljnih spora (pomo\u0107u kojih se biljke razmna\u017eaju). \u010cestice vodene pare mogu sakupiti unaokolo te si\u0107u\u0161ne \u010destice i stvoriti ki\u0161ne kaplje.<\/p>\n<p>Zrak bli\u017ei Zemljinoj povr\u0161ini je topliji od onoga na ve\u0107oj visini jer se zrak na ni\u017eim razinama vi\u0161e grije toplinom \u0161to dolazi od Zemlje nego toplinom \u0161to dolazi izravno od Sunca. Taj se ni\u017ei dio atmosfere naziva troposfera; ona zavr\u0161ava s tropopauzom gdje se temperatura spu\u0161ta s visinom. U troposferi se stvara na\u0161e vrijeme. Iznad troposfere le\u017ee drugi slojevi, kao stratosfera i ionosfera.<\/p>\n<p><strong>Atmosferski tlak<\/strong> je sila kojom te\u017eina zraka priti\u0161\u0107e na Zemljinu povr\u0161inu. Tlak opada s visinom jer \u0161to se vi\u0161e popnete nad vama je manje zraka koji vas priti\u0161\u0107e. Na razini mora atmosfera vr\u0161i tlak od oko 1 kg na kvadratni centimetar. Da biste stekli pojam o toj sili podignite te\u017einu od 1 kg i poku\u0161ajte zamisliti kako ta te\u017eina tla\u010di na svaki kvadratni centimetar va\u0161eg tijela (ukupno oko 15 tona). Mi ne osje\u0107amo tu te\u017einu zbog teku\u0107ina u na\u0161em tijelu koje vr\u0161e suprotni tlak &#8211; iz tijela prema van. Kao na razli\u010ditim visinama, tlak se mijenja i od mjesta do mjesta jer je sila te\u017ee na raznim mjestima zemaljske povr\u0161ine razli\u010dita. Vjetrovi su struje zraka i pu\u0161u iz podru\u010dja s vi\u0161im tlakom u podru\u010dje s ni\u017eim tlakom. Visoki tlak te\u017ei da se pro\u0161iri nad hladnim podru\u010djima, a niski tlak nad toplim podru\u010djima.<\/p>\n<p>Temperatura Zemljine atmosfere se mijenja s visinom. Izme\u0111u razli\u010ditih atmosferskih slojeva mijenja se matemati\u010dki odnos temperature i visine:<\/p>\n<ul>\n<li>troposfera: od povr\u0161ine do 7 km ili 17 km ovisno o \u0161irini vremenskim faktorima, temperatura se smanjuje s visinom<\/li>\n<li>stratosfera: od 7\u201317 km do oko 50 km, temperatura se pove\u0107ava s visinom<\/li>\n<li>mezosfera: od oko 50 km do 80\u201385 km, temperatura se smanjuje s visinom<\/li>\n<li>termosfera: od 80\u201385 km do 640+ km, temperatura se pove\u0107ava s visinom<\/li>\n<\/ul>\n<p>Granice me\u0111u tim slojevima nazivaju se tropopauza, stratopauza i mezopauza. Prosje\u010dna temperatura atmosfere na povr\u0161ini Zemlje iznosi 14 \u00b0C.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Atmosfera je sloj plinova koji okru\u017euju Zemlju i pru\u017eaju se do visine od oko 800 km.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":749,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/750"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=750"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/750\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/749"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}