{"id":752,"date":"2011-01-28T10:02:44","date_gmt":"2011-01-28T09:02:44","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/01\/28\/kako-nastaje-erozija\/"},"modified":"2015-07-24T11:26:51","modified_gmt":"2015-07-24T10:26:51","slug":"kako-nastaje-erozija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-nastaje-erozija\/","title":{"rendered":"Kako nastaje erozija?"},"content":{"rendered":"

Krajolicima Zemlje potrebni su bili milijuni godina da postignu svoj sada\u0161nji izgled, a jo\u0161 se uvijek mijenjaju. Izgled povr\u0161ine Zemlje je prvenstveno posljedica erozije stijena od strane vjetra, ki\u0161e, leda, mraza, mora i rijeka.<\/p>\n

Erozija<\/strong> je prirodni proces koji nastaje pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije. Proces je u nekim slu\u010dajevima pove\u0107an kroz ljudske aktivnosti. Nakon prestanka djelovanja agensa erozije, materijal se talo\u017ei.<\/p>\n

Jedan od najva\u017enijih uzro\u010dnika erozije je led<\/strong>, osobito pokretni led ili ledenjaci (gle\u010deri). Prije manje od milijun godina – \u0161to je sa svim nedavno po geolo\u0161kim mjerilima – velik dio sjeverne polutke svijeta bio je pokriven golemim pokrovom leda. To se razdoblje naziva ledeno doba. Kad su se ledenjaci spu\u0161tali povr\u0161inom, mrvili su i nosili za sobom puno mek\u0161ih stijena i zemlje iznad kojih su prolazili. To se obi\u010dno doga\u0111alo u planinskim regijama. Sav taj izmrvljeni materijal stalo\u017eio se kad je led usporio svoje kretanje ili se istopio u ni\u017eim predjelima. Kretanje ledenjaka stvara vrlo neravne krajolike i zavojite doline, s natalo\u017eenim \u0161ljunkom i pijeskom na ni\u017eem tlu.<\/p>\n

Tok rijeke<\/strong> tako\u0111er stvara svoj krajolik erozijom. Kad izbija iz planina veoma je voda brza toka i spu\u0161taju\u0107i se mrvi i nosi za sobom dijelove stijena razli\u010ditih veli\u010dina. U isto vrijeme rijeka drobi i pro\u0161iruje svoje korito u obliku slova V. Na ni\u017eem tlu te\u010de sporije, ali jo\u0161 uvijek nosi za sobom velike koli\u010dine blata, mulja, pijeska i \u0161ljunka. Kad dosegne ravne nizine polako vijuga prema moru talo\u017ee\u0107i svoj tovar koji stvara stepenaste pla\u017ee, pje\u0161\u010dane prudove i ravnice od blata i mulja zvane aluvij. Rezultati erozije su produbljivanje korita rijeka, najpoznatiji primjer erozije je kanjon rijeke Colorado u SAD-u, zatim pomicanje obale mora kao najzamjetljiviji rezultati.<\/p>\n

Vjetar<\/strong> je veoma va\u017ean uzro\u010dnik erozije. On ne samo \u0161to poma\u017ee da se povr\u0161ina stijene tro\u0161i, nego i odnosi rahli prah, pijesak i zemlju s izlo\u017eenih povr\u0161ina i tako ih ogoli da mogu stupiti u djelovanje druge sile erozije. Voda je ve\u0107a sila od vjetra za pomicanje zemlje, jer ono \u0161to radi vjetar u pustinji s pijeskom ne zovemo erozijom.<\/p>\n

More<\/strong> ima sna\u017enu erozivnu djelatnost. Obi\u010dno je natovareno pijeskom i \u0161ljunkom koje talo\u017ei te na taj na\u010din stvara pla\u017ee i \u017ealove. Valovi udaraju takvom snagom u obalu da izdube uvale tamo gdje su stijene meke, a rtove gdje su tvr\u0111e. Kroz duga vremenska razdoblja valovi stvaraju i litice i \u0161pilje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Krajolicima Zemlje potrebni su bili milijuni godina da postignu svoj sada\u0161nji izgled, a jo\u0161 se uvijek mijenjaju.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":751,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/752"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=752"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/752\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}