Stijena je sastavni dio Zemljine kore i njezinog gornjeg pla\u0161ta (litosfere). Povr\u0161ina Zemlje je hladna i kruta. Nasuprot tome, materijal koji se nalazi nekoliko kilometara ispod Zemljine povr\u0161ine je veoma topla tvar zvana magma. Sastoji se od materijala koji tvore stijene, istopljenih uslijed veoma visokih temperatura. Ponekad magma iste\u010de na povr\u0161inu gdje se ohladi i formira eruptivne stijene.<\/p>\n
Jedan od na\u010dina na koji se stvaraju eruptivne stijene<\/strong> je kada magma izbije kroz vulkan. Tada se zove lava. Ohladi se i ukruti veoma brzo pa stvara razne vrste stijena, kao bazalt. Stijene su sastavljene od malih \u010destica zvanih kristali. Stijene koje su nastale od lave imaju veoma sitne kristale. Ponekad je magma istisnuta na povr\u0161inu kroz pukotine Zemlje pa se sporije hladi i kruti. Stijene \u0161to nastaju na taj na\u010din, kao granit, sastavljene su od mnogo ve\u0107ih kristala.<\/p>\n Mnogo drugih stijena nastalo je od eruptivnih stijena. Te druge stijene mogu se podijeliti u dvije skupine: sedimentarne stijene<\/strong> i metamorfne stijene<\/strong>. Veoma stare stijene postepeno se tro\u0161e erozijom \u2014 djelovanjem vjetra, ki\u0161e, leda, rijeka i mora. \u010cestice koje su erozijom otkinute od tih stijena no\u0161ene su dalje i obi\u010dno natalo\u017eene, na primjer na dno mora. Nakon milijuna godina mase tih \u010destica se \u010dvrsto spoje i formiraju sedimentarne stijene.<\/p>\n Pje\u0161\u010denjak<\/strong> i glina<\/strong> su sedimentarne stijene. Pje\u0161\u010denjak je sastavljen od \u010destica srednje veli\u010dine, a glina od veoma sitnih \u010destica. Neke su sedimentarne stijene nastale od natalo\u017eenih \u0161koljaka i kostura \u017eivotinja koje su \u017eivjele u morima i rijekama prije milijuna godina: vapnenac i kreda su primjeri takvih stijena.<\/p>\n Metamorfne stijene<\/strong> su formirane djelovanjem velike topline na eruptivne i sedimentarne stijene. Ta toplina \u010desto potje\u010de od nekog vulkana u erupciji. Mramor<\/strong> je metamorfna stijena nastala od vapnenca; \u0161kritjevac je nastao od krede. Mnoge metamorfne stijene sadr\u017ee velike kristale dragog kamenja, kao \u0161to su granat i rubin.<\/p>\n Sve su stijene na\u010dinjene od kristala razli\u010ditih kemijskih sastojaka zvanih minerali. Kvare je najobi\u010dniji mineral i nalazi se u ve\u0107ini stijena. Pijesak na morskim obalama sastoji se od sitnih zrnaca no\u0161enih i gla\u010danih djelovanjem plima. I \u0161ljunak na \u017ealu je gla\u010dan i zaobljiivan djelovanjem mora. Taj proces gla\u010danja putem mora traje milijunima godina.<\/p>\n Tamna boja mnogih stijena prouzro\u010dena je prisutno\u0161\u0107u minerala koji sadr\u017ee \u017eeljeza i magnezija. Olivin i amjibol su primjeri takvih minerala. Mineral kalcit nalazi se u vapnencu i kredi. Sastoji se od one iste tvari koja stvara prevlaku s unutarnje strane kotla (kamenac), on stvara i stalaktite i stalagmite u podzemlja \u0161pilja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stijena je sastavni dio Zemljine kore i njezinog gornjeg pla\u0161ta (litosfere). Povr\u0161ina Zemlje je hladna i kruta.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":753,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"class_list":["post-754","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/754","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=754"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/754\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=754"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=754"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=754"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}