{"id":760,"date":"2010-12-01T19:24:54","date_gmt":"2010-12-01T19:24:54","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/01\/kako-nastaje-duga\/"},"modified":"2013-10-02T09:12:45","modified_gmt":"2013-10-02T09:12:45","slug":"kako-nastaje-duga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/geografija\/kako-nastaje-duga\/","title":{"rendered":"Kako nastaje duga?"},"content":{"rendered":"<p>Duga spada u najljep\u0161e pojave u prirodi i \u010dovjek se dugo pitao \u0161to je duga. <strong>Duga<\/strong> je opti\u010dka i meteorolo\u0161ka pojava vi\u0161ebojnog luka na nebu koji nastaje kada sun\u010deva svjetlost obasjava sitne kapljice vode u atmosferi.<\/p>\n<p>Boje u dugi \u010dine kontinuirani spektar sa crvenom na vanjskoj i ljubi\u010dastoj na unutarnjoj strani luka, ali se tradicionalno obi\u010dno navode kao crvena, naran\u010dasta, \u017euta, zelena, plava i ljubi\u010dasta. \u010cak je i Aristotel, stari gr\u010dki filozof, poku\u0161ao objasniti pojavu duge. <strong>Sun\u010deva svjetlost<\/strong> ili <strong>obi\u010dna bijela svjetlost<\/strong>, zapravo je mje\u0161avina svih boja. Zacijelo ste vidjeli \u0161to se zbiva kad svjetlost padne na kosi brid zrcala ili na mjehuri\u0107 sapunice. Bijela svjetlost se prelama u razli\u010ditim bojama.\u00a0Predmet \u0161to na taj na\u010din mo\u017ee prelamati svjetlost zove se <strong>opti\u010dka prizma<\/strong>. Boje \u0161to se tada javljaju stvaraju jednu prugastu vrpcu, i svaka boja postupno prelazi u idu\u0107u. Ta se vrpca zove <strong>spektar<\/strong>.<\/p>\n<p>Duga je jedan veliki spektar ili vrpca boja. Stvara se prelamanjem sun\u010deve svjetlosti kroz ki\u0161ne kapi. Ki\u0161ne kapi djeluju kao prizme. Duga se vidi samo za vrijeme ki\u0161e, kad istodobno pada ki\u0161a i sije sunce. Ako se tada nalazite u sredini, pa je iza vas sunce, a ispred vas pada ki\u0161a, tada vidite dugu! Preko ramena vam sunce sije i obasjava ki\u0161ne kapi, koje prelamaju svjetlost i pretvaraju je u spektar ili vrpcu boja. Sunce, va\u0161e o\u010di i sredi\u0161te luka duge moraju stajati u pravoj liniji!<\/p>\n<p>Kada je sunce suvi\u0161e visoko, ta prava linija se ne mo\u017ee posti\u0107i. Zato se duga vidi samo rano ujutro ili kasno popodne. Jutarnja duga zna\u010di da sunce si ja na zapadu, a ki\u0161a pada na istoku.Praznovjerni ljudi su nekad vjerovali da je duga lo\u0161 znak. Mislili su da se ljudske du\u0161e dugom penju na nebo i da \u0107e, kad se pojavi, duga, netko umrijeti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Duga spada u najljep\u0161e pojave u prirodi i \u010dovjek se dugo pitao \u0161to je duga.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":759,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55],"tags":[],"class_list":["post-760","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/760","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=760"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/760\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/759"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=760"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=760"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=760"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}