Ako provedete odre\u0111eno vrijeme u blizini vode, onda \u0107ete opaziti da u tihim danima na vodi ima vrlo malo valova, a u vjetrovitim i olujnim ih ima vrlo puno. Naravno, to obja\u0161njava i kako nastaju valovi.<\/p>\n
Uzrok valovima je vjetar<\/strong>. Val je poreme\u0107aj koji se \u0161iri prostorom pri \u010demu se obi\u010dno prenosi energija \u2013 definicija iz fizike. Val mora pokrenuti neka sila ili energija, a morskoj vodi tu energiju daje vjetar.<\/p>\n Kada promatrate valove kako se di\u017eu jedan za drugim, voda izgleda kao da se kre\u0107e naprijed. Ali, kad se na vodi nalazi komad drveta ili neke druge plutaju\u0107e materije, ono se ne\u0107e kretati naprijed, nego \u0107e samo poskakivati gore-dolje po valovima. Drvo se kre\u0107e samo kad ga pokre\u0107u vjetar ili plima.\u00a0Aristotel je jo\u0161 u 4. stolje\u0107u prije nove ere primijetio povezanost izme\u0111u ja\u010dine vjetra i visine valova.<\/p>\n Kakva se to vrsta kretanja doga\u0111a u valu?<\/strong><\/p>\n Vodeni val ve\u0107inom predstavlja dizanje<\/strong> i spu\u0161ta\u00adnje vodenih \u010destica<\/strong>. To se kretanje nastavlja prema obali, ali se \u010destice vode ne kre\u0107u prema obali. Na primjer, ako zatresete konopac naro\u010di\u00adtim pokretom, du\u017e konopa se javlja neka vrsta valova. To valovito kretanje ide du\u017e konopa, ali \u010destice konopca ostaju tamo gdje su. Kad donji dio vala udari o tlo u blizini obale, val zbog trenja uspori kretanje. Vrh vala nasta\u00advlja svoj put, ru\u0161i se i udara u obalu. Tako se energija \u0161to je stvaraju valovi gubi na obali.<\/p>\n Ako na pla\u017ei u\u0111ete u valove, vrlo brzo \u0107ete shvatiti koliko u njima ima energije. U valovima se vodene \u010destice kre\u0107u kru\u017enom putanjom prema gore i naprijed, kako ih gura vjetar. Zatim prema dolje i natrag, budu\u0107i da ih sila te\u017ee vu\u010de dolje na zajedni\u010dku razinu. Ta kretanja izazivaju pomicanje valova. Du\u017eina valova je udaljenost od vrha jednog do vrha drugog vala, a najni\u017ea to\u010dka izme\u0111u njih se zove dolina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ako provedete odre\u0111eno vrijeme u blizini vode, onda \u0107ete opaziti da u tihim danima na vodi ima vrlo malo valova, a u vjetrovitim i olujnim ih ima vrlo puno.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":773,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"class_list":["post-774","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/774","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=774"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/774\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/773"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=774"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=774"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=774"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}