{"id":776,"date":"2010-12-02T14:29:43","date_gmt":"2010-12-02T13:29:43","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/02\/kako-nastaje-vjetar\/"},"modified":"2015-07-24T11:55:31","modified_gmt":"2015-07-24T10:55:31","slug":"kako-nastaje-vjetar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-nastaje-vjetar\/","title":{"rendered":"Kako nastaje vjetar?"},"content":{"rendered":"

Osjetili ste sigurno kada ste se nalazili vani na otvorenom da iznenada po\u010dne puhati vjetar. Niste ga vidjeli, ali ste ga osje\u0107ali, a niste sigurni kako je nastao i od kuda dolazi. Jednostavno re\u010deno, vjetar<\/strong> je (vodoravno) strujanje zraka iznad Zemljine povr\u0161ine.<\/p>\n

\u0160to pokre\u0107e zrak? <\/strong><\/p>\n

Svi vjetrovi nastaju na isti na\u010din – uslijed promjene temperature. Kad se zrak zagrije, on se \u0161iri, postaje lak\u0161i i di\u017ee se uvis, a hladniji zrak dolazi na njegovo mjesto. Takvim kretanjem zraka nastaje vjetar!<\/p>\n

Vjetrovi se dijele na one koji su dio svjetskog sustava vjetrova i lokalne vjetrove. Najve\u0107i sustavi vjetrova po\u010dinju na ekvatoru, gdje je Sun\u010deva toplina najja\u010da i gdje se dosti\u017ee najve\u0107a temperatura na Zemlji. Tu se topli zrak di\u017ee na veliku visinu i \u0161iri se prema Sjevernom i Ju\u017enom polu. Kad pre\u0111e tre\u0107inu svoga puta prema polu, taj se zrak po\u010dinje hladiti i iznova padati na Zemlju. Jedan njegov dio se vra\u0107a na ekvator, gdje se iznova zagrijava, a drugi dio nastavlja put ka jednom ili drugom polu.<\/p>\n

Oni vjetrovi koji pu\u0161u u istom pravcu preko cijele godine nazivaju se stalni vjetrovi. Njih razbijaju ili prekidaju lokalni, vjetrovi koji pu\u0161u iz raznih pravaca.Lokalni vjetrovi nastaju ako nai\u0111u hladne zra\u010dne mase s visokim pritiskom ili toplije zra\u010dne mase s niskim pritiskom. Obi\u010dno ne traju dugo. Poslije nekoliko sati, ili najkasnije nekoli\u00adko dana, iznova se javljaju stalni vjetrovi.<\/p>\n

Drugi lokalni vjetrovi nastaju uslijed dnevnog zagrijavanja ili hla\u0111enja Zemlje. U tu skupinu vjetrova spadaju povjetarci s kopna ili s mora. Danju hladni zrak s mora struji prema kopnu kao morski povjetarac, a no\u0107u, kad je more toplije, hladniji zrak se kre\u0107e prema moru kao povjetarac s kopna.U na\u0161em podneblju mo\u017eemo nai\u0107i na sljede\u0107e vjetrove:<\/p>\n

tramnotana<\/strong> – N – (S) sjever – hladan vjetar sli\u010dan buri, ali stabilniji<\/p>\n

burin<\/strong> – NNE – (SSI) – vjetar koji pu\u0161e no\u0107u s kopna, prete\u017eno iz NNE na sjevernome Jadranu, a \u010desto iz E ili SE na ju\u017enome dijelu<\/p>\n

bura<\/strong> – NE – (SI) – najja\u010di vjetar na Jadranu, pu\u0161e s kopna preko planina na more, \u010desto na mahove i promjenjiva smjera<\/p>\n

grego levante<\/strong> – ENE – (ISI) -jak vjetar koji zimi pu\u0161e od gr\u010dkih obala preko Jonskog mora prema Jadranu<\/p>\n

levant<\/strong> – E – (I) – isto\u010dnjak, \u010desto istih obilje\u017eja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena<\/p>\n

jugo levante<\/strong> – ESE – (IJI)<\/p>\n

jugo<\/strong> – SE – (JI) – ili \u0161iroko, vjetar jugoisto\u010dnog smjera koji uglavnom donosi ki\u0161u i lo\u0161e biometeorolo\u0161ke prilike<\/p>\n

o\u0161tro<\/strong> – S – (J) – je \u010disti ju\u017enjak, karakterizira ga velika ja\u010dina, i relativno malo vrijeme trajanja. Ve\u0107inom je o\u0161tro prijelazna faza izme\u0111u juga i lebi\u0107a<\/p>\n

maestral obalni<\/strong> – SSW – (JJZ)<\/p>\n

lebi\u0107<\/strong> – SW – (JZ) – je kratak vjetar, \u010desto zapu\u0161e nakon juga. Mo\u017ee biti jak i tada se zove lebi\u0107ada<\/p>\n

garbin<\/strong> – WSW – (ZJZ)<\/p>\n

pulenat<\/strong> – W – (Z) – ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada<\/p>\n

maestral<\/strong> – NW – (SZ) – u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobi\u010dajeno pu\u0161e poslije podne, donose\u0107i lagano rashla\u0111enje u toplim danima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osjetili ste sigurno kada ste se nalazili vani na otvorenom da iznenada po\u010dne puhati vjetar. Niste ga vidjeli, ali ste ga osje\u0107ali, a niste sigurni kako je nastao i od kuda dolazi.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":775,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"class_list":["post-776","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/776","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=776"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/776\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=776"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=776"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=776"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}