Nema nikakve bitne razlike izme\u0111u magle i oblaka visoko na nebu. Kad se oblak nalazi u blizini ili na povr\u0161ini tla ili mora naziva se maglom. Najobi\u010dnija magla je ona koja se vidi no\u0107u i rano izjutra u nizinama i nad manjim vodenim povr\u0161inama.<\/p>\n
Magla obi\u010dno nastaje kad hladne zra\u010dne struje s visine nai\u0111u na topliju povr\u0161inu zemlje ili vode. Magle su u jesen vrlo \u010deste, jer se zrak iz dana u dan br\u017ee hladi nego zemlja ili voda. Predve\u010der, za vrijeme tihih no\u0107i, na niskim mjestima u blizini zemlje \u010desto se stvara tanko pramenje magle.<\/p>\n
Kako se zemlja no\u0107u hladi, i zrak \u0161to se nalazi neposredno nad njom postaje hladniji. Tamo gdje se hladniji zrak dodiruje s vla\u017enim, toplijim gornjim zrakom, stvara se magla. Op\u0107e je pravilo da su magle u gradu gu\u0161\u0107e nego u polju. Gradovi su puni pra\u0161ine i \u010da\u0111i, koja se mije\u0161a s malim \u010desticama vode i stvara gu\u0161\u0107u maglu.<\/p>\n
U blizini Newfoundlandske obale, koja spada u najmaglovitije dijelove svijeta, magla se stvara prolaskom vla\u017enog, toplog zraka preko hladne vode, koja iz arkti\u010dkih predjela te\u010de na jug. Hladno\u0107a vode kondenzira vlagu zraka u si\u0107u\u0161ne kapi vode. Te kapi nisu dovoljno velike da padnu kao ki\u0161a, te ostaju u zraku kao magla.<\/p>\n
Magle San Franciska se stvaraju na suprotan na\u010din. Tamo hladan jutarnji povjetarac pu\u0161e preko pje\u0161\u010danih dina, i ako je prethodne no\u0107i ki\u0161a ovla\u017eila pijesak, od isparene vlage se stvara debeli sloj magle.<\/p>\n
Magle vrlo \u010desto izgledaju gu\u0161\u0107e od oblaka zbog toga \u0161to su kapljice magle manje. Veliki broj malih kapljica upije vi\u0161e svjetlosti nego manji broj velikih kapljica (kao kod oblaka), pa nam stoga magla izgleda gu\u0161\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nema nikakve bitne razlike izme\u0111u magle i oblaka visoko na nebu. Kad se oblak nalazi u blizini ili na povr\u0161ini tla ili mora, naziva se \u201emaglom.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":779,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[55,50],"tags":[],"class_list":["post-780","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/780","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=780"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/780\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/779"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=780"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=780"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=780"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}