Danas svi imamo ki\u0161obran, ali su u mnogim starim dru\u0161tvima oni bili isklju\u010diva povlastica visokoro\u0111enih. Prvu poznatu sliku ki\u0161obrana nalazimo na trijumfalnom spomeniku Sargonu, kralju Akkada (u dana\u0161njem Iraku), nastalom oko 2400. g. pr. Kr. Sargon je prikazan kako stupa na \u010delu svoje vojske, dok sluga odmah iza njega nosi suncobran. Ideja se suncobrana iz Mezopotamije pro\u0161irila na zapad te tako ubrzo stigla i do Egipta. Ne\u0107e nas iznenaditi \u0161to su takva sjenila ubrzo postala omiljena diljem Sredozemlja pa ih nalazimo i na mikenskoj (gr\u010dkoj, pretpovijesnoj) keramici na Cipru kojih tisu\u0107u godina kasnije.<\/p>\n
Veza izme\u0111u suncobrana i plemenitog roda sasvim je razvidna i iz egipatske pri\u010de o poslaniku Wenamunu i njegovom neobavljenom poslu u Libanonu. Pri\u010da je zapisana oko 1070. g. pr. Kr. i u njoj suncobran igra va\u017enu ulogu. Dok je Zakar Baal, knez Biblosa, razgovarao s Wenamunom, iza njega je stajao sluga i nad glavom mu dr\u017eao suncobran. Kad je njegova sjena pala i na Wenamuna, sluga mu se podsmijao rekav\u0161i da je na nj pala sjena faraona. U to su doba \u010dlanove egipatske kraljevske obitelji, kad bi se vozili na kolima, \u0161titila razna sjenila.<\/p>\n
Suncobrane u to doba nalazimo u vrelim krajevima na polovini zemljine kugle, a asirske kraljeve s po\u010detka prvog tisu\u0107lje\u0107a prije Krista, ba\u0161 kao i indijskog Budu, \u010desto skulpturalno prikazuju za\u0161ti\u0107ene od sun\u010devih zraka pomo\u0107u suncobrana \u0161to ga nosi sluga. Nasuprot je tome rimski umbraculum (\u0161to je izvedeno od rije\u010di umbra, to jest sjena), napravljen od lagane tkanine napete na drveni okvir, bio mnogo demokratskija spava, a njihova pojava \u010dest doga\u0111aj na rimskim ulicama. Pjesnik je Ovidije \u010dak smatrao da \u017eene ne bi smjele ni izlaziti \u00bbbez zlatnog suncobrana da odbija o\u0161tro sunce\u00ab.<\/p>\n
Umbraculum<\/strong> je, me\u0111utim, u funkcijskom smislu ipak bio samo suncobran, jer je \u0161titio samo od sunca. Izumom su nas, me\u0111utim, modernog suncobrana, koji \u0161titi ne samo od sunca nego i od ki\u0161e, zadu\u017eili Kinezi. On je u Kinu stigao u doba dinastije Chou (oko 1000. – 221. g. pr. Kr.). Ti su prvi primjerci bili izra\u0111eni od svile i plemenite su putnike u kolima \u0161titili od iznenadne ki\u0161e, ali je pravi ki\u0161obran zapravo proizvod dinastije Wei (386. – 535. godine). On se izra\u0111ivao od te\u0161kog, nama\u0161tenog dudova papira i \u0161titio je od svih elemenata. Car je imao crvene i \u017eute ki\u0161obrane, dok su se obi\u010dni smrtnici morali zadovoljiti modrim. U \u010detrnaestom je stolje\u0107u bila razvijena svilena tkanina dovoljno \u010dvrsta za izradu ki\u0161obrana, ali je carski zakon iz 1368. te bajne nove ki\u0161obrane rezervirao isklju\u010divo za kraljevsku obitelj.<\/p>\n Ideja se ki\u0161obrana iz Kine pro\u0161irila do Indije, gdje gaje 1340. vidio papski nuncij Ivan od Marignollija. O tome je u pismu izvijestio papu: \u00bbBudu\u0107i da svi Indijci obi\u010dno idu goli, kod njih se uvrije\u017eila navada da sa sobom nose ne\u0161to nalik malenom \u0161atoru na dr\u0161ci od trske, koji po volji otvaraju da se za\u0161tite od sunca i ki\u0161e. Jedan sam od njih donio sa sobom u Firencu.\u00ab<\/p>\n Ali taj se ki\u0161obran na novom tlu nije primio. Proizvodnja \u0107e ki\u0161obrana, nakon vi\u0161e stolje\u0107a zanemarivanja i jalovih po\u010detaka, istinski \u017eivnuti tek u osamnaestom stolje\u0107u, kad trgovci iz Kine u Europu donesu skromni papirni ki\u0161obran.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Danas svi imamo ki\u0161obran, ali su u mnogim starim dru\u0161tvima oni bili isklju\u010diva povlastica visokoro\u0111enih.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":791,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/792"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=792"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/792\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/791"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}