{"id":794,"date":"2011-03-30T08:35:29","date_gmt":"2011-03-30T07:35:29","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/30\/kako-su-se-razvijale-britve\/"},"modified":"2015-07-23T18:03:40","modified_gmt":"2015-07-23T17:03:40","slug":"kako-su-se-razvijale-britve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/kako-su-se-razvijale-britve\/","title":{"rendered":"Kako su se razvijale britve?"},"content":{"rendered":"

Pretpovijesne \u0161piljske slikarije govore nam da se \u010dovjek bar posljednjih trideset tisu\u0107a godina ure\u0111ivao i uljep\u0161avao brijanjem. Prve su britve vjerojatno bile izra\u0111ene od kremena koji, prelomljen, mo\u017ee imati izvanredno o\u0161tar brid. One su, dakako, bile \u00bbpotro\u0161ne\u00ab, jer se nisu dale brusiti. Sli\u010dnim su se britvama od vulkanskog stakla koristili Azteci koji su se tako brijali sve do \u0161esnaestog, a stanovnici srednje Afrike do dvadesetog stolje\u0107a.<\/p>\n

Trajne su se britve razvile s pojavom metala pa su tako u tre\u0107em tisu\u0107lje\u0107u prije Krista britve od bakra postale ve\u0107 sasvim uobi\u010dajene. Stari su Egip\u0107ani op\u0107enito smatrali da su dlake na licu znak zapu\u0161tenosti te su se redovito brijali – iako su promjene mode povremeno dopu\u0161tale uredno podrezane br\u010di\u0107e i malu kozju bradicu. Imu\u0107ni su me\u0111u poslugom imali i brija\u010da, no postojali su i javni brija\u010di za siroma\u0161nije Egip\u0107ane. Tako Satira o zanatima, nastala oko 1700. pr. Kr., opisuje nekog lutaju\u0107eg gradskog brija\u010da koji se \u00bb\u017ertvuje\u00ab dijelu lica koji se zove \u00bbbrada\u00ab te \u0161e\u0107e \u00bbiz ulice u ulicu u potrazi za nekim da ga obrije\u00ab.<\/p>\n

U staroj se Mezopotamiji do brija\u010da vi\u0161e dr\u017ealo, i to mo\u017eda zato \u0161to su bili organizirani u cehove. Svaki je grad imao mno\u0161tvo brija\u010dnica, obi\u010dno poredanih u istoj ulici, koje su zadovoljavale potrebe javnosti. Mu\u0161terije su brijali britvom i plovu\u0107cem pa ih masirali uljima i parfemima.Neke od najfinije izra\u0111enih britava Staroga svijeta prona\u0111ene su u Skandinaviji. Bile su izra\u0111ene od bronce, a potje\u010du od 1500. g. pr. Kr. pa nadalje. Britve iskopane iz danskih tumulusa, nastale izme\u0111u 1300. i 1200. g. pr. Kr., bile su umetnute u ko\u017enate kutijice te imaju lijepo izra\u0111ene dr\u0161ke u obliku konjske glave, dok su im sje\u010diva ure\u0161ena mitolo\u0161kim prizorima. Ljudi u tim grobovima, potpuno o\u010duvani u hermeti\u010dkih ljesovima izra\u0111enim iz \u010ditavih debala, bili su izbrijani potpuno i glatko. A prema Juliju Cezaru (to jest zapisu iz 50. g. pr. Kr.), \u00bbBritanci briju sve dijelove tijela osim glave i brkova\u00ab.<\/p>\n

Sli\u010dni su obi\u010daji, koliko je poznato, vladali i od 4. stolje\u0107a pr. Kr. u Indiji gdje su, kako nam javljaju suvremeni autori, mu\u0161karci dr\u017eali bradu pod kontrolom \u0161karama i britvama, ali su brijali i prsa i stidne dlake. Onodobne su Indijke ne\u017eeljene dlake s nogu skidale britvom i pincetom, \u0161to su \u010dinile i anti\u010dke Grkinje, no one su poznavale i alternativu – prljenje dlaka uljanicom, za \u0161to je o\u010dito trebalo imati jake \u017eivce. Grci su se pak po\u010deli brijati tek potkraj \u010detvrtog stolje\u0107a pr. Kr., sljede\u0107i uzor Aleksandra Velikog.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pretpovijesne \u0161piljske slikarije govore nam da se \u010dovjek bar posljednjih trideset tisu\u0107a godina ure\u0111ivao i uljep\u0161avao brijanjem.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":793,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/794"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=794"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/794\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/793"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=794"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=794"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=794"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}