Poriv za uljep\u0161avanjem ljudskog lika star je vjerojatno koliko i sam \u010dovjek. Najraniji arheolo\u0161ki dokazi o primjeni kozmetike u dana\u0161njem smislu potje\u010du od prvih urbanih civilizacija Staroga svijeta. \u017dene iz starog Sumera, na jugu dana\u0161njeg Iraka, pravile su od antimonita (antimonova sulfida) ili galenita (olovnog sulfida) kozmeti\u010dko crnilo pa njime sjen\u010dale o\u010di da ih prividno pove\u0107aju, stoje i danas vrlo ra\u0161ireno, a osim toga su i bojama rumenile obraze. Iz jednoga slavnoga groba iz sumeranskoga grada Ura, nastalog koncem tre\u0107eg tisu\u0107lje\u0107a prije Krista, arheolozi su iskopali si\u0107u\u0161nu zlatnu kozmeti\u010dku kutiju s kompletom za \u0161minkanje.<\/p>\n
Stari su Egip\u0107ani jo\u0161 vi\u0161e vjerovali u kozmetiku. Kao \u0161to se vidi iz egipatskih grobnih slikarija, i \u017eene i mu\u0161karci redovito su sjen\u010dali o\u010di crnilom i modrim lapis lazulijem odnosno zelenim malahitom (hidriranim bakrenim karbonatom, sastavom sli\u010dnim bakrenoj patini). Slavna zavodnica Kleopatra stavljala je na obrve i trepavice ma\u0161karu te gornje vje\u0111e bojala u modro, a donje u nilski zeleno.<\/p>\n
Kozmeti\u010dki su se pak sastojci \u010duvali u ko\u017enatim ili lanenim vre\u0107icama u obliku grumen\u010di\u0107a pa se na paleti trljali u sitni pra\u0161ak te napokon nanosili navla\u017eenim \u0161tapi\u0107ima od drva, bjelokosti, srebra, stakla i bronce. Kozmeti\u010dki pribori s tim sastojcima, zajedno s paletama za njihovo mrvljenje u prah, \u010dest su nalaz u grobovima staroga egipatskog plemstva, a ima ih jo\u0161 i iz 4000. g. pr. Kr. I mu\u0161karci i \u017eene mazali su ko\u017eu \u017eu\u0107kastom okrom, ali su je samo \u017eene potamnjivale naran\u010dastom bojom. Na obraze se nanosio ru\u017e od crvene okre pomje\u0161an s ma\u0161\u0107u, a sli\u010dna se smjesa prire\u0111ivala i za usne.<\/p>\n
Egip\u0107anke su na nekim slikama prikazane s obojenim noktima i sasvim je mogu\u0107e da su ih premazivale razmin bojama, ali ih nokti nisu zaokupljali koliko i stare Kineze. Potonji su, naime, iz sokova trave vadili pigment od kojih su im nokti postajali tamnocrveni. U Kini se sve donedavno dr\u017ealo daje izvanredno otmjeno imati tri centimetra duge nokte – koji su pokazivali da se njihov vlasnik ne mora baviti tjelesnim radom – a bogati su Kinezi na svoje otmjene pand\u017ee u\u010dvr\u0161\u0107ivali posebne srebrne \u0161titi\u0107e da im se ne lome i o\u0161te\u0107uju.<\/p>\n
Pripadnici civilizacije doline Inda (iz tre\u0107eg tisu\u0107lje\u0107a prije Krista, u dana\u0161njoj Indiji i Pakistanu) bili su vjerojatno prvi koji su svoj ten osvjetljavali kremom za lice od olovnog bjelila. U gradskim ku\u0107ama iz tog razdoblja nalazimo kola\u010di\u0107e od tog kozmeti\u010dkog sredstva. Sli\u010dni su se recepti napokon pro\u0161irili golemim podru\u010djem od Britanije do Kine. Grci su olovno bjelilo uvozili s Istoka u obliku tableta, a rimske su ga dame nastavile tro\u0161iti unato\u010d tome \u0161to su lije\u010dnici do tada ve\u0107 uspjeli dokazati daje rije\u010d o vrlo otrovnoj tvari.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Poriv za uljep\u0161avanjem ljudskog lika star je vjerojatno koliko i sam \u010dovjek.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":795,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/796"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=796"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/796\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/795"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=796"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=796"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=796"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}