{"id":800,"date":"2011-03-28T09:07:28","date_gmt":"2011-03-28T08:07:28","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/28\/kako-je-nastao-alfabet\/"},"modified":"2015-07-23T18:03:59","modified_gmt":"2015-07-23T17:03:59","slug":"kako-je-nastao-alfabet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/kako-je-nastao-alfabet\/","title":{"rendered":"Kako je nastao alfabet?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Alfabet<\/strong> je niz slova nekog pisma poredanih po odre\u0111enom redoslijedu. Kako sva moderna europska pisma potje\u010du od gr\u010dkog glasovnog pisma i danas ih prema prva dva slova gr\u010dkog sustava (alfa i beta) nazivamo alfabet.<\/p>\n<p>Otkada postoji \u010dovje\u010danstvo, ljudi su \u017eeljeli jedni drugima ne\u0161to priop\u0107iti, dakle me\u0111usobno komunicirati. Govorom ili pjesmom, pismom ili slikarijama \u017eeljeli su prenositi vijesti, izra\u017eavati misli i osje\u0107aje ili pripomo\u0107i ostvarenju svojih ciljeva.<\/p>\n<p>Slikarstvo na stijenama od prije 10 000 godina najstarije nam je sa\u010duvano sredstvo komuniciranja. Na svim dijelovima planeta ljudi su oslikavali stijene i \u0161pilje. Te slike za njih su imale magijsko zna\u010denje, trebale su prizvati sre\u0107u u lovu i plodnost, ili, kao za\u0161titno \u010daranje, zadr\u017eati \u0161to dalje neprijatelja i nesre\u0107u. Od ledenog doba (1000 g. pr. Kr.) crte\u017ei postaju apstraktni i prikazuju prva bo\u017eanstva.<\/p>\n<p>Pojava jezika mo\u017ee se nepobitno dokazati tek u razdoblju od 4000 do 3000 godina pr.Kr. Po\u010detni (indoeuropski i semitski) prajezici razgranali su se s vremenom u razli\u010dite jezi\u010dne porodice.<\/p>\n<p>Izme\u0111u prve i \u010detvrte godine \u017eivota dijete po\u010dinje opona\u0161ati glasove svoga materinskog jezika i dovoditi ih u vezu s odre\u0111enim zna\u010denjima. Sva su djeca \u00bbprogramirana\u00ab za usvajanje govora, \u0161to upu\u0107uje na to da svi jezici imaju zajedni\u010dku osnovu.<\/p>\n<p>Oznake na predmetima, kao \u0161to su \u010dvorovi na konopcima ili urezi na \u0161tapovima, nisu bile puno vi\u0161e od pukih znakova za prisje\u0107anje. Najranija forma slikovnog pisma razvila se u Sumeru 3100 godina pr. Kr.; na primjer slika Sunca zna\u010dila je \u00bbSunce\u00ab. U prenesenome smislu \u00bbSunce\u00ab mo\u017ee tako\u0111er zna\u010diti i \u00bbdan\u00ab, a \u00bboko\u00ab mo\u017ee zna\u010diti \u00bbvidjeti\u00ab. Pomo\u0107u slikovnog pisma mogle su se ve\u0107 izraziti re\u010denice i misli.<\/p>\n<p>Kasnije slikovni znakovi po\u010dinju predstavljati pojedine slogove rije\u010di, kao primjerice kod egipatskih hijeroglifa ili japanskog pisma.Tek je Grcima uspjelo stvoriti glasovno pismo u kojem je svakom glasu pridru\u017eeno jedno odre\u0111eno slovo. Sva moderna europska pisma vuku svoje podrijetlo od tog gr\u010dkog alfabeta od prije 2500 godina pr. Kr.<\/p>\n<p>Kako bi neki zapis mogao nad\u017eivjeti vrijeme, mora biti zapisan na trajnoj podlozi. Sumerani su ve\u0107 3100 g. pr. Kr. utiskivali znakove svoga klinastog pisma pisaljkama u mekane glinene plo\u010dice koje su zatim su\u0161ili. I Egip\u0107ani su tako\u0111er dugo vremena \u010dinili sli\u010dno prije nego \u0161to su izumili papirus. Proizvodili su ga tako da su komade sr\u010dike biljke papirusa slagali popre\u010dno jedne preko drugih i tukli po njima dok se biljne niti ne bi me\u0111usobno spojile. Iz papirusa su se mogle napraviti duga\u010dke vrpce koje su se zatim namotavale na drvene \u0161tapove. Sve do dvanaestog stolje\u0107a papirus je bio va\u017ean izvozni proizvod.<\/p>\n<p>Prvi papir proizveli su Kinezi u 2. st. od biljnih vlakana i komada tekstila. U Europi su redovnici pisali na pergamentu, materijalu koji se pravio od ko\u017ea koza i teladi s kojih bi prvo bila uklonjena dlaka, a zatim bi ih se gla\u010dalo kamenom plovu\u0107cem. Pergament je do danas ostao najplemenitiji i najskuplji pisa\u0107i materijal.<\/p>\n<p>S otkri\u0107em tiska potreba za pergamentom kao podlogom za pisanje nije mogla biti zadovoljena pa su se Europom naglo pro\u0161irile radionice za proizvodnju papira. U po\u010detku su u takvim radionicama biljna vlakna tu\u010dena \u010deki\u0107ima gonjenim vodom sve dok ne bi nastala rijetka teku\u0107a masa, koja se zatim prelijevala na ravna sita, su\u0161ila i zagla\u0111ivala. Tko je nastajao ru\u010dno izra\u0111en papir. Danas divovski strojevi proizvode plohe papira \u0161iroke i do deset metara i to brzinom od vi\u0161e stotina metara u minuti. Tako proizveden papir namata se u tonama te\u0161ke svitke koji zatim mogu biti poslani u bilo koji kraj svijeta.<\/p>\n<p>Ru\u010dno izra\u0111en papir je posebno cijenjena vrsta papira. Pri njegovoj proizvodnji razbijaju se biljna vlakna i zajedno s tutkalom mije\u0161aju u vodi do stanja rijetke ka\u0161e. Pomo\u0107u finog sita u drvenom okviru iz posude pune papirne ka\u0161e zagrabi se manja koli\u010dina ka\u0161e. Na situ se stvori tanak sloj koji se zatim odvaja, su\u0161i i poravnava. Na taj se na\u010din proizvodio prvobitni papir, a tako se postupa i danas kada se \u017eeli dobiti najfiniji dokumentni papir za va\u017ene isprave. Danas se ta proizvodnja odvija druk\u010dije.<\/p>\n<p>Osnova za dobivanje papira je drvenja\u010da, vrsta rastresitog materijala sa\u010dinjenog od kemijski \u010diste celuloze koja se dobiva kemijskim putem, uglavnom od jeftinih i brzo rastu\u0107ih crnogori\u010dnih stabala. Glavni opskrbljiva\u010di sirovinom za proizvodnju drvenja\u010de su skandinavske zemlje i Kanada.<\/p>\n<p>Sve do u 15. stolje\u0107e knjige su se prepisivale (umna\u017eale) ru\u010dno: svaka rije\u010d, svaki redak, svaka stranica. \u0160to je prijepis bio vi\u0161e umjetni\u010dki, to je knjiga bila skupocjenija. Za jednu \u010disto kopiranu Bibliju, na primjer, morala je biti ispla\u0107ena vrijednost \u010ditavog selja\u010dkog imanja. Pisar u takvoj pisarnici, koja se naj\u010de\u0161\u0107e nalazila u samostanu, prepisivao je jednu knjigu mjesecima, ponekad i godinama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Alfabet je niz slova nekog pisma poredanih po odre\u0111enom redoslijedu.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":799,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,18],"tags":[],"class_list":["post-800","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/800","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=800"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/800\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/799"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=800"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=800"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=800"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}