U zapadnoj Africi razvijala se trgovina, posebno otkad su trgovci po\u010deli upotrebljavati deve kako bi sa zlatom, solju i robovima prelazili Saharu. Gradovi dr\u017eave koji su se razvili ju\u017eno od Sahare postali su bogati i mo\u0107ni, i s vremenom su prihvatili muslimansku vjeru koju su trgovci donijeli sa sjevera. Mansa Musa, kralj Malija, u 14. stolje\u0107u je oti\u0161ao na hodo\u010da\u0161\u0107e u Meku i Medinu plativ\u0161i cijelo putovanje \u010distim zlatom. Bilo je i dr\u017eava koje su se razvile u \u0161umovitim podru\u010djima blizu obale. I one su bile bogate jer su trgovale zlatom, robovima, ko\u017eom i tkaninom. Beninom su vladali bogato odjeveni kraljevi koji su \u017eivjeli u rasko\u0161nim pala\u010dama, okru\u017eeni vje\u0161tim umjetnicima i obrtnicima koji su od bjelokosti i bronce izra\u0111ivali predmete iznimne ljepote.<\/p>\n
Gradovi dr\u017eave na isto\u010dnoj obali, poput Kihve i Sofale, izvozili su morskim putem bjelokost, zlato, bakar i kau\u010duk u Arabiju, Indiju i Kinu. Zlato je dolazilo iz Zimbabvea, bogate zemlje u unutra\u0161njosti kontinenta. Zimbabve je poznat i po velikim kamenim gra\u0111evinama, starim vi\u0161e od 1000 godina, koje se i danas mogu vidjeti. Kihvu su krasile prelijepe zgrade i d\u017eamija izgra\u0111ena od koralj noga kamena. U 16. stolje\u0107u portugalske su postrojbe sravnile sa zemljom te priobalne dr\u017eave.<\/p>\n
Ropstvo i ratovi <\/strong><\/p>\n Ropstvo je od davnina postojalo u afri\u010dkim dru\u0161tvima. Robovi su odvo\u0111eni u zemlje Sredozemlja, Arabiju i Indiju jo\u0161 prije 16. stolje\u0107a, ali je tek od tada uzelo maha, s dolaskom velikih europskih brodova koji su prevozili tisu\u0107e robova u Ameriku.<\/p>\n Europljani <\/strong><\/p>\n Krajem 19. stolje\u0107a najve\u0107i dio Afrike osvojili su i me\u0111u sobom podijelili Francuzi, Britanci, Nijemci. Portugalci i Belgijanci. Punili 60 godina Afrika je bila pod vla\u0161\u0107u Europljana. Bijeli kolonisti nametnuli su novi pravni sustav, vlast, jezik i obrazovanje narodima Afrike, nerijetko poku\u0161avaju\u0107i zatrti njihovu religiju i kulturu. Europljani su ucrtali granice na karti Afrike nimalo ne po\u0161tuju\u0107i granice dotada\u0161njih kraljevina i carevina. Umjetne granice razdvajale su pripadnike istoga plemena ili naroda. Neke su kolonije, poput Nigerije i Ugande, bile naseljene plemenima koja nisu imala ni\u0161ta zajedni\u010dko, a i bila su u me\u0111usobnom sukobu. Nekoliko afri\u010dkih vladara, kao \u0161to su kraljevi Bugande i Svazija. pre\u017eivjelo je ove promjene, ali je ubrzo izgubilo svu mo\u0107.<\/p>\n Otpor i oslobo\u0111enje <\/strong><\/p>\n Mnogi su se Afrikanci nastavili opirati kolonijalnoj vladavini, ali dugo nisu bili dovoljno jaki da oslobode svoje zemlje. Nacionalisti\u010dke su se skupine polako okupljale do 1956. godine kada po\u010dinje usugla\u0161ena borba za neovisnost. Jedna po jedna afri\u010dka zemlja dobila je neovisnost, neke mirnim putem, a druge nakon krvavih ratova s kolonistima koji se nisu htjeli tako lako odre\u0107i svojih posjeda u Africi. Francuzi su, na primjer, dugo branili Al\u017eir, dok su gra\u0111ani Mozambika i Angole morali oru\u017ejem izboriti neovisnost od Portugala.<\/p>\n Ve\u0107ina je afri\u010dkih zemalja za kratko vrijeme stekla politi\u010dku neovisnost, ali ubrzo su nastali novi problemi. Granice koje su dijelile novonastale dr\u017eave spajale su razli\u010dite, a razdvajale iste narode, \u0161to je dovodilo do nereda i sukoba. Osim toga, bjela\u010dka je manjina do 1994. godine dr\u017eala u svojim rukama svu vlast u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici.<\/p>\n Iako su se u godinama koje su uslijedile nakon stjecanja neovisnosti, industrija, gradovi i mre\u017ea putova i pruga po\u010deli razvijati, afri\u010dke su zemlje i dalje ovisile o zapadnoeuropskom tr\u017ei\u0161tu. Nepovoljni klimatski uvjeti, visok stupanj nataliteta, bolesti (SIDA), ograni\u010deni resursi te \u010desti sukobi i pobune razlozi su zbog kojih je Afrika i dalje najsiroma\u0161niji kontinent, iako se sve vi\u0161e problema rje\u0161ava aktivnijom ulogom afri\u010dkih zemalja u Ujedinjenim narodima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U zapadnoj Africi razvijala se trgovina, posebno otkad su trgovci po\u010deli upotrebljavati deve kako bi sa zlatom, solju i robovima prelazili Saharu.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":803,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/804"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=804"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/804\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/803"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}