Na prvim vi\u0161estrana\u010dkim izborima u Hrvatskoj 1990. pobje\u0111uje Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). To je stranka dr. Franje Tu\u0111mana (1922.-1999.), koja se zalagala za samostalnu hrvatsku dr\u017eavu. Franjo Tu\u0111man postaje prvi hrvatski predsjednik. Progla\u0161en je novi Ustav koji je i formalno ozna\u010dio po\u010detak demokracije.<\/p>\n
Osamostaljenju Hrvatske i raspadu Jugoslavije protivila se srpska nacionalna manjina, instrumentalizirana od velikosrpskih beogradskih krugova. 1991. odr\u017eanje referendum na kojem se 94% glasa\u010da izjasnilo za samostalnu Hrvatsku. Stoga je Sabor 25. lipnja 1991. proglasio Hrvatsku samostalnom i suverenom dr\u017eavom, a 8. listopada 1991. progla\u0161enje prekid svih dr\u017eavnih veza s Jugoslavijom.<\/p>\n
JNA je u dogovoru s velikosrpskim Milo\u0161evi\u0107evim re\u017eimom oru\u017ejem nastojala sprije\u010diti raspad Jugoslavije. Beograd naoru\u017eava srpsku manjinu u Hrvatskoj i poti\u010de je na pobunu. Hrvatski obrambeni rat za neovisnost – Domovinski rat – koji jezapo\u010deo u ljeto 1991. i vodio se na tre\u0107ini hrvatskog teritorija. Naj\u017ee\u0161\u0107e borbe hrvatske vojske s pobunjenim Srbima, snagama JNA i dobrovoljcima iz Srbije vodili su se oko Knina, na Banovini, u zapadnoj i isto\u010dnoj Slavoniji. Vrhunac rata bila je bitka za Vukovar i opsada Dubrovnika. Tre\u0107ina hrvatskog teritorij na\u0161la se pod okupacijom u tzv. Republici Srpskoj Krajini. Godine 1992. Ujedinjeni narodi priznali su Hrvatsku kao samostalnu dr\u017eavu.<\/p>\n
Kako srpska manjina nije pristala na ponude hrvatskih vlasti i me\u0111unarodne zajednice o \u0161irokoj autonomiji, Hrvatska u svibnju i kolovozu 1995. pokre\u0107e oslobodila\u010dke akcije \u00bbBljesak<\/strong>\u00ab i \u00bbOluja<\/strong>\u00ab. U tim akcijama oslobo\u0111ena je ve\u0107ina okupiranih podru\u010dja, a manji isto\u010dni dio Hrvatske priklju\u010den je mirnom reintegracijom. Rat je okon\u010dan u studenom 1995. Daytonskim sporazumom.<\/p>\n Koje je zna\u010denje akcija \u201eBljesak i \u201eOluja?\u00a0<\/strong><\/p>\n <\/strong>Vojno redarstvena akcija \u201eBljesak kojom su oslobo\u0111eni okupirani dijelovi zap. Slavonije i Posavine izvedena je 1. i 2. svibnja 1995. Brzina akcije i uvje\u017ebanost hrvatskih snaga, koje su u manje od dva dana oslobodile vi\u0161e od 500 km2, jasno su nazna\u010dile nove odnose vojne i politi\u010dke mo\u0107i.Kako pregovori o mirnoj reintegraciji po\u010detkom kolovoza iste godine nisu dali rezultate, hrvatske vlasti 4. kolovoza pokre\u0107u i drugu oslobod\u00acla\u010dku akciju nazvanu \u201eOluja. Ve\u0107 prvoga dana operacije hrvatske su snage probile srpsku obranu na vi\u0161e pravaca, a 5. kolovoza oslobo\u0111enje Knin, sredi\u0161te pobunjeni\u010dke paradr\u017eave. Do 7. kolovoza oslobo\u0111ena su sva dotad okupirana podru\u010dja sjeverne Dalmacije, isto\u010dne Like, Korduna i Banovine. Srpske vlasti pokre\u0107u velike zbjegove civila prema BiH i Srbiji s namjerom \u0161irenja sukoba i izazivanja krize ve\u0107ih razmjera. \u201eOlujom je kona\u010dno slomljena srpska pobuna u Hrvatskoj i omogu\u0107ena mirna reintegracija isto\u010dne Slavonije.<\/p>\n Hrvatska Atena <\/strong><\/p>\n Dubrovnik je od XV. do XIX. st. imao status samostalne dr\u017eave. Bila je to patricijska aristokratska republika kojom je vladalo plemstvo okupljeno u Velikom vije\u0107u i knez, koji se birao na mjesec dana. Obogativ\u0161i se pomorskom trgovinom Dubrov\u010dani su vje\u0161tom diplomacijom balansirali izme\u0111u onodobnih sila – Osmanskoga Carstva i Mleta\u010dke Republike. Svoj vrhunac Dubrova\u010dka Republika dosegla je u XVI. stolje\u0107u. Najvi\u0161i ideal Dubrov\u010dana sa\u017eet je u rije\u010di LIBERTAS (sloboda), a ta je rije\u010d bila ispisana i na zastavi Dubrova\u010dke Republike. Dubrovnik je Hrvatskoj dao toliko umjetnika i znanstvenika, od Marina Dr\u017ei\u0107a i Ivana Gunduli\u0107a do Marina Getaldi\u0107a i Ru\u0111era Bo\u0161kovi\u0107a, da ga \u010desto nazivamo i \u00bbhrvatskom Atenom\u00ab.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na prvim vi\u0161estrana\u010dkim izborima u Hrvatskoj 1990. pobje\u0111uje Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":809,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/810"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=810"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/810\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=810"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=810"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=810"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}