{"id":821,"date":"2011-02-28T09:37:23","date_gmt":"2011-02-28T09:37:23","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/28\/kako-su-izgledali-grcki-gradovi\/"},"modified":"2013-10-07T13:06:27","modified_gmt":"2013-10-07T13:06:27","slug":"kako-su-izgledali-grcki-gradovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/povijest\/kako-su-izgledali-grcki-gradovi\/","title":{"rendered":"Kako su izgledali gr\u010dki gradovi?"},"content":{"rendered":"<p>Staru Gr\u010dku povjesni\u010dari smatraju temeljnom kulturom zapadne civilizacije. <strong>Gr\u010dka kultura<\/strong> je imala sna\u017ean utjecaj na Rimsko Carstvo, preko kojeg se kasnije pro\u0161irilo na ostale dijelove Europe. Civilizacija stare Gr\u010dke u velikoj je mjeri utjecala na jezik, politiku, obrazovanje, filozofiju, umjetnost i arhitekturu modernog svijeta, posebice tijekom renesanse u zapadnoj Europi te ponovno tijekom procvata neoklasicizma tijekom 18. i 19. stolje\u0107a u cijelom djelu zapadnog svijeta.<\/p>\n<p>Prva stolje\u0107a gr\u010dke civilizacije slabo su nam poznata. Jedine pisane tragove iz toga vremena nalazimo u mitovima i legendama koje su sabrali pjesnici poput Hesioda i Homera. Homerova Ilijada, spjev u kojem je opjevan neobi\u010dno dugi rat izme\u0111u Grka i Trojanaca, bogata je pojedinostima iz \u017eivota i obi\u010dajima toga vremena, a opisuje aristokratsko dru\u0161tvo u kojem je vlast bila u rukama malobrojnih kne\u017eeva i ratnika plemi\u0107a. Arheologija je, zahvaljuju\u0107i Schliemannovu otkri\u0107u anti\u010dke Troje u 20.stolje\u0107u, potvrdila da se u homerskim spjevovima, ispod mitolo\u0161kih i legendarnih pri\u010da, kriju brojne povijesne \u010dinjenice. Njih \u0107e potvrditi i otkri\u0107a ostataka anti\u010dkih gradova Pila, Tirinta i Mikene, vladarskih pala\u010da, opasanih divovskim kamenim zidinama, i veli\u010danstvenih grobnica bogatih posu\u0111em i zlatom.<\/p>\n<p>Svaki <strong>gr\u010dki grad<\/strong> ili <strong>polis<\/strong> bio je nezavisno sredi\u0161te politi\u010dkoga, kulturnog i trgova\u010dkog \u017eivota. Bio je okru\u017een zidinama, imao je jedno mjesto za zadnju obranu -akropolu, a na njoj su bili smje\u0161teni hramovi vrhovnih bo\u017eanstava. Svaki je grad imao jedan trg &#8211; agoru, koji je slu\u017eio za trgova\u010dku djelatnost i skupove.<\/p>\n<p>U Gr\u010dkoj je bilo mnogo <strong>gradova-dr\u017eavica<\/strong>: Korint, grad trgovine, Delfi, Teba, a od najzna\u010dajnijih spominjemo Spartu i Atenu. Ta su dva grada bila poprili\u010dno razli\u010dita i me\u0111u njima je vladalo neprijateljstvo. Atena je bila demokratska. Bila je domovina umjetnika i filozofa. Spartom je vladalo plemstvo, a svi su gra\u0111ani brinuli o stvaranju mo\u0107ne i jake vojske.<\/p>\n<p>Gr\u010dki su gradovi \u010desto me\u0111usobno ratovali. Atena i Sparta poznate su po Peloponeskom ratu od 431. do 404. prije Krista, iscrpljuju\u0107em sukobu koji je zavr\u0161io kratkotrajnom pobjedom Sparte i njenom dominacijom. Pobjeda Sparte je bila privremena zato \u0161to su, nakon kratkog razdoblja mira, sve gradove pokorili Makedonci. U Heroneji su 338. g. prije Krista, vo\u0111ene Filipom Drugim Makedonskim, ocem slavnoga Aleksandra, makedonske falange porazile Grke stvoriv\u0161i golemo carstvo. Taj je poraz dokazao koliko je bio va\u017ean vojni ustroj, jer su makedonske falange, sa po 16 redova oklopnika s kopljima, natjerale u povla\u010denje i poraz izbezumljene gr\u010dke jedinice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Staru Gr\u010dku povjesni\u010dari smatraju temeljnom kulturom zapadne civilizacije.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":820,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-821","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=821"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/821\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/820"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}