{"id":827,"date":"2011-02-24T09:42:43","date_gmt":"2011-02-24T09:42:43","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/24\/kako-je-tiskana-prva-knjiga\/"},"modified":"2013-10-07T13:11:44","modified_gmt":"2013-10-07T13:11:44","slug":"kako-je-tiskana-prva-knjiga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/povijest\/kako-je-tiskana-prva-knjiga\/","title":{"rendered":"Kako je tiskana prva knjiga?"},"content":{"rendered":"<p>Povijest knjige prote\u017ee se jo\u0161 od davnih dana, kad je \u010dovjek svoje misli po\u010deo crtati ili zapisivati simbolima na zidovima pe\u0107ina, koru drveta ili na ko\u017eu \u017eivotinja. Sredinom 15. stolje\u0107a u Njema\u010dkoj obrtnik <strong>Johannes Gutenberg<\/strong> (pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg) stvorio je sustav koji \u0107e olak\u0161ati \u0161irenje pisane rije\u010di. Taj mu je sustav 1455. omogu\u0107io tiskanje prve knjige &#8211; Biblije.<\/p>\n<p>Iako su Kinezi ve\u0107 u 6. stolje\u0107u rabili rezbarene drvene plo\u010de za umno\u017eavanje tekstova, a pokretna metalna slova kori\u0161tena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stolje\u0107a, u Europi su se do sredine 15. stolje\u0107a knjige umno\u017eavale prepisivanjem rukom, \u0161to ih je \u010dinilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum omogu\u0107io je eksplozivno \u0161irenje znanja u renesansnoj Europi.<\/p>\n<p>Koristio je postupak koji je bio u upotrebi sve do nedavno, kada je tehnolo\u0161ka revolucija donijela velike promjene i u tiskarstvu. Sljede\u0107i vlastitu intuiciju Gutenberg je koristio pokretna slova.<\/p>\n<p>Gutenberg je po\u010deo izlijevati pojedina\u010dna slova iz kovine i od tih slova sastavljati redove i stranice na glinenoj plo\u010di. Konstruirao je i drveni tijesak za tisak pomo\u0107u kojeg je dobivao otisak pritiskom ravne plo\u010de preko lista papira. Prije Gutenberga knjige su se ru\u010dno prepisivane i oslikavane. Stolje\u0107ima su se koristile posebne tehnike za reproduciranje slika. Uzimale su se drvene matrice na kojima su urezivani razli\u010diti likovi. Poslije se matrica, umo\u010dena u boju, pritiskivala na papir i tako se dobij ao otisak. Takvih je poku\u0161aja bilo i sa slovima abecede, ali pokazalo se da je to preslo\u017een postupak, zbog malih dimenzija rezbarija i zbog toga \u0161to se drvo lako izobli\u010davalo.<\/p>\n<p><strong>Kakvu je va\u017enost imao Gutenbergov izum? <\/strong><\/p>\n<p>Njegov je sustav olak\u0161ao umno\u017eavanje tekstova koji su se do tada prepisivali i zbog toga bili dostupni u vrlo malo primjeraka. Tako su \u010ditati mogli samo rijetki i povla\u0161teni. Poslije Gutenberga, primjerci knjiga dosegli su za to vrijeme iznimne naklade. Moglo se otisnuti dobrih dvije tisu\u0107e primjeraka jedne jedine knjige. Gutenbergov izum je kasnije usavr\u0161avan, na primjer u tipu slova. S vremenom je izgled slova pojednostavljen dok nije dobio svoj dana\u0161nji izgled. Prva tiskana knjiga u Hrvatskoj je Misal tiskan u Senju 1494. godine.<\/p>\n<p>Krajem pro\u0161log stolje\u0107a izumljeni su strojevi koji mogu odvajati i spajati razli\u010dita slova abecede. Ti strojevi &#8211; linotipi, koriste se kao obi\u010dni pisa\u0107i strojevi. Oni stvaraju rije\u010di i smje\u0161taju ih u retke od kojih nastaje stranica.<\/p>\n<p>Gutenbergov je slog bio izljevan u kalupu, i to svako slovo posebno. Izva\u0111en iz kalupa, slog se lako mogao slagati ili postavljati u rije\u010di, redove i stranice. Kada se slo\u017ee i otisnu, stranice su razbijane, slova su odlagana u pregratke da bi se ponovo upotrijebila za tiskanje novih stranica i knjiga<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Povijest knjige prote\u017ee se jo\u0161 od davnih dana, kad je \u010dovjek svoje misli po\u010deo crtati ili zapisivati simbolima na zidovima pe\u0107ina, koru drveta ili na ko\u017eu \u017eivotinja.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":826,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/827"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=827"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/827\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/826"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}