{"id":833,"date":"2011-02-23T12:21:14","date_gmt":"2011-02-23T12:21:14","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/23\/kako-je-nasatala-prva-industrijska-revolucija\/"},"modified":"2013-10-07T13:16:26","modified_gmt":"2013-10-07T13:16:26","slug":"kako-je-nasatala-prva-industrijska-revolucija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/povijest\/kako-je-nasatala-prva-industrijska-revolucija\/","title":{"rendered":"Kako je nasatala prva industrijska revolucija?"},"content":{"rendered":"<p>U drugoj polovici 18. stolje\u0107a u Engleskoj zapo\u010dinje novi sustav proizvodnje. Zahvaljuju\u0107i nizu tehni\u010dkih inovacija koje su u potpunosti promijenile dru\u0161tvene i gospodarske odnose ne samo u Engleskoj nego i u \u010ditavoj Europi.<\/p>\n<p>Te su promjene poznate kao industrijska revolucija. Stalne i rastu\u0107e potrebe ru\u010dne proizvodnje i \u0161irenje trgovine u sve udaljenija podru\u010dja, potakli su na stvaranje novih sredstava za proizvodnju, koja se ne\u0107e oslanjati samo na skupi i spori rad ljudskih ruku, ve\u0107 i na strojeve koji su se s vremenom usavr\u0161ili. Prvi stroj je bio tkala\u010dki stroj. Izumio ga je Englez John Kay i ozna\u010dio je po\u010detak mehanizacije poslova oko tkanja.<\/p>\n<p>Na tkala\u010dkim poslovima najvi\u0161e su radile \u017eene, koje su ru\u010dno prepletale osnovu i potku. Sada se taj posao daje mu\u0161karcima koji rade u velikim pogonima iz kojih nastaju prve tvornice.Ljudi koji su radili u prvim tvornicama nisu ni\u0161ta posjedovali. Njihovo jedino bogatstvo bilo je u snazi i vje\u0161tini njihovih ruku i velikom broju djece (lat. proles, potomstvo), koja su i sama radila u tvornicama i rudnicima ve\u0107 od ranog djetinjstva.<\/p>\n<p>Kako bi mogli mogli obra\u0111ivati sirovu ruda\u010du, bilo je potrebno koristiti jak izvor energije, tako jak da pokrene strojeve kao \u0161to je parni \u010deki\u0107. Ta energija je bila para i time zapo\u010dinje upotreba te\u0161ke industrije.Ugljen iako kori\u0161ten jo\u0161 od davnih vremena, postaje u 18. stolje\u0107u najva\u017eniji izvor energije. Kao gorivo kori\u0161ten je isklju\u010divo sve do otkri\u0107a nafte.<\/p>\n<p><strong>Tko je izumio parni stroj? <\/strong><\/p>\n<p>Prvi primjerak klipa kojeg pokre\u0107e tlak nagomilane pare u cilindru napravio je <strong>James Watt<\/strong> u drugoj polovici 18. st. Ali tek je po\u010detkom 19. stolje\u0107a izumljen parni \u010deki\u0107, zahvaljuju\u0107i radu engleskog in\u017eenjera Jamesa Nasmytha. Para je bila kori\u0161tena i u prometu: rije\u010dnom i morskom (parobrodi) i kopnenom (prve lokomotive). Trgovina je time postala jo\u0161 razvijenija, a nicale su nove i nove tvornice.<\/p>\n<p>Industrijska revolucija imala je veliki utjecaj na ve\u0107inu populacije i njihove navike. Sirenje tvornica u blizini rudnika ugljena ili velikih gradova, zahtijevalo je mnogo radne snage. Mu\u0161karci, \u017eene i djeca napu\u0161tali su rad na zemlji s izgledima na sigurnu zaradu. Tako su nastajala gradska naselja, gdje se u po\u010detku \u017eivjelo u vrlo te\u0161kim uvjetima, s radnim danom i do 16 sati. Tek su se krajem 19. st. radnici organizirali da bi obranili svoja prava i dobili kra\u0107e radno vrijeme i bolje radne uvjete.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U drugoj polovici 18. stolje\u0107a u Engleskoj zapo\u010dinje novi sustav proizvodnje.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":832,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-833","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/833","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=833"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/833\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/832"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}