Pirati su morski plja\u010dka\u0161i koji su napadali brodove svih dr\u017eava i plja\u010dkali za svoj ra\u010dun robu koju su ti brodovi prevozili, a ponekad su napadali i na obali. Na Mediteranu piratstvo postoji jo\u0161 od davnih vremena.<\/p>\n
Feni\u010dani<\/strong>, poznati kao sposobni mornari, \u010desto su bili i smioni pirati. U doba seobe naroda i u srednjem vijeku te\u0161ko je praviti razliku izme\u0111u barbarskih osvajanja i piratskih krstarenja, uz primjer Normana ili Arapa. Piratstvo je gotovo posve nestalo u 19. stolje\u0107u, osim u nekim dijelovima indonezijskog oto\u010dja. Poseban su slu\u010daj bili arapski pirati koji su od 16. stolje\u0107a u Sjevernoj Africi stvarali prave dr\u017eave. Sve do 19. st. bili su opasni za plovidbu Mediteranom.<\/p>\n Nakon otkri\u0107a Amerike poja\u010dale su se trgova\u010dke veze izme\u0111u kolonija Novoga svijeta i Europe. Brodovi, koji su plovili iz kolonija, bili su prepuni svakovrsne robe. Ta su bogatstva privla\u010dila engleske, francuske i nizozemske pustolove koji su stvorili udrugu poznatu kao Bra\u0107a obale ili flibustjeri.<\/p>\n Flibustjeri<\/strong>, od engl. freebooter, plja\u010dka\u0161, bili su vrsta pirata koji su izme\u0111u 17. i 18. stolje\u0107a vodili \u017eestoku borbu sa \u0160panjolcima na Antilima. Zarobljavali su galije plja\u010dkali ih, upadali i u obalna sredi\u0161ta kolonija. Francuski flibustjeri s otok Tortuge, engleski s Jamajke i nizozemski s Nizozemskih Antila, ukrcavali su bukanire kao saveznike.<\/p>\n Piratske du\u017enosti i obveze bile su propisane pravilima koja su odre\u0111ivala \u017eeljeznu stegu na brodu. Odsutnost ili pu\u0161enje u unutra\u0161njosti broda ka\u017enjavano je sa \u010detrdeset udaraca bi\u010dem. Plja\u010dka\u0161ki udio svakog mornara pove\u0107avao se s brojem rana zadobivenih u borbi.<\/p>\n Tko su bili bukaniri?<\/strong><\/p>\n To su bili naseljenici, uzgajiva\u010di goveda na Antilima, koji su prodavali gove\u0111u ko\u017eu i meso dimljeno na posebnom ro\u0161tilju zvanom boucan. Kada su ih 1629. s Bahama protjerali Englezi, a iz San Kristofora 1630. \u0160panjolci, ujedinili su se s flibustjerima iz Tortuge. Najpoznatiji su bili: Henry Morgan, koji je 1671. poharao Panamu, izgleda po zapovijedi Engleza, i Francuz Nau. U tim su stolje\u0107ima i mnoge \u017eene bile pirati. Povijest spominje Anne Bonny i Mary Reed.<\/p>\n Gusari<\/strong> su bili pomorski ratnici koji su ovla\u0161teno i u interesu svoje zemlje i vladara napadali i plijenili neprijateljske brodove ili imovinu na moru i time slabili protivnika. Na Antilima je to bilo protiv \u0160panjolaca, a na Jadranu neretljanski i omi\u0161ki gusari ugro\u017eavali su mleta\u010dku mo\u0107.<\/p>\n Neki od najpoznatijih gusara<\/strong> su Francis Drake, koji je imao velikih zasluga za stvaranje britanskog kolonijalnog carstva, Raleigh Hawkins i Jean Bart. Kao osobno oru\u017eje koje su rabili i pirati i gusari su pi\u0161tolj, sablju, sjekiru, kratki ma\u010d i pu\u0161ku. Na brodovima topovi velikog kalibra izbacivali su kugle vezane lancem u parove koje su ru\u0161ile jarbole. Koristili su razne brodove: fustu, mali veoma brzi brodi\u0107 na jedra ili vesla, malu galiju na vesla s jednim jarbolom, veliku galiju s tri jarbola, 32 vesla i 36 topova i galijun s 4 jarbola i 70 topova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pirati su morski plja\u010dka\u0161i koji su napadali brodove svih dr\u017eava i plja\u010dkali za svoj ra\u010dun robu koju su ti brodovi prevozili, a ponekad su napadali i na obali.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":836,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-837","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/837","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=837"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/837\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/836"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}