Danas nam je sasvim normalno da putem po\u0161te \u0161aljemo i primamo pisma i pakete. Me\u0111utim, premda je ideja o po\u0161tanskoj slu\u017ebi nikla vrlo davno, ona se realizirala vrlo sporo.Dana\u0161nja po\u0161ta je organizacija za dostavu i isporuku pismenih po\u0161iljki i drugih po\u0161iljki na \u017eeljenu adresu po\u0161iljatelja.<\/p>\n
U staro doba, u Iranu i Rimu, dr\u017eava se brinula o isporuci poruka, ali su se te poruke odnosile isklju\u010divo na dr\u017eavne poslove. Tijekom srednjeg vijeka, udru\u017eenje trgovaca i neka ve\u0107a sveu\u010dili\u0161ta odr\u017eavali su posebnu i ograni\u010denu po\u0161tansku slu\u017ebu, kojom su se koristili isklju\u010divo njezini \u010dlanovi. Tek su u 16. stolje\u0107u vlade nekih zemalja po\u010dele uvoditi redovitu po\u0161tansku slu\u017ebu.<\/p>\n
Kralj Henry VIII je imao po\u0161tansku slu\u017ebu u Engleskoj, a njegovi su nasljednici tu slu\u017ebu pro\u0161irili. Godine 1609. samo su slu\u017ebene pismono\u0161e mogli prenositi poruke u obliku pisma. Me\u0111utim, londonski trgovci su 1680. godine osnovali vlastitu slu\u017ebu isporuke pisama u gradu i okolini prije zbog toga \u0161to su na taj na\u010din mogle nadzirati sumnjivu prepisku. Po\u0161ta je bila primamljiva i zbog toga jer je po\u0161tanska slu\u017eba predstavljala izvor prihoda, i kona\u010dno, zato \u0161to je osiguravala usluge potrebne javnosti. Danas je kao osnova za obavljanje po\u0161tanskih usluga prakti\u010dno ostao samo ovaj tre\u0107i razlog.<\/p>\n
To je bila tzv. penny-po\u0161ta – jedno pismo stajalo je jedan penny. Ta je po\u0161ta poslovala vrlo uspje\u0161no, pa ju je engleska vlada preuzela i nastavila njen rad sve do 1801. godine.<\/p>\n
\u010citav po\u0161tanski sustav kona\u010dno je promijenjen 1840. godine. Uvedene su po\u0161tanske marke i jedinstvene tarife za sva mjesta u zemlji, a razlika je postojala jedino u vezi s te\u017einom po\u0161tanske po\u0161iljke. Sve ostale dr\u017eave organizirale su svoj po\u0161tanski sustav po uzoru na onaj u Velikoj Britaniji<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Danas nam je sasvim normalno da putem po\u0161te \u0161aljemo i primamo pisma i pakete.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":842,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/843"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=843"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/843\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/842"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=843"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=843"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=843"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}