Kada su ljudi prvi put po\u010deli sijati \u017eito i ubirati ljetinu, zapazili su da im \u017eetva pada svake godine u isto doba. Tada su poku\u0161ali izra\u010dunati koliko dana protekne izme\u0111u dvije uzastopne \u017eetve. To je bio prvi \u010dovjekov poku\u0161aj da utvrdi koliko je duga godina!<\/p>\n
Stari Egip\u0107ani su prvi to\u010dno izmjerili trajanje godine. Znali su da je najbolje vrijeme za sadnju sjemenja odmah nakon \u0161to se Nil izlije iz svoga korita, a se doga\u0111alo svake godine. Njihovi sve\u0107enici su zapazili da se izme\u0111u dvije takve uzastopne poplave mladi mjesec pojavio dvanaest puta. Zato su brojili dvanaest \u201emjeseci\u201c i izra\u010dunavali kad \u0107e Nil ponovo narasti i poplaviti.<\/p>\n
Me\u0111utim, to jo\u0161 nije bilo dovoljno to\u010dno. Onda su egipatski sve\u0107enici opazili da se svake godine, otprilike u doba poplave, jedna svijetla zvijezda pojavljuje na nebu pred sam Sun\u010dev izlazak. Brojili su dane dok se to nije iznova dogodilo, i utvrdili da je proteklo 365 dana. To je bilo prije 6.000 godina!<\/p>\n
Egip\u0107ani su tu godinu podijelili na 12 mjeseci, svaki po 30 dana, a 5 dana bi preostalo na kraju godine. Tako su izmislili prvi kalendar. Kasnije se kalendar nije temeljio na Mjesecu (Mjese\u010dev kalendar), nego na broju dana (365 i 1\/4) koji je potreban Zemlji da jednom obi\u0111e oko Sunca (Sun\u010dev kalendar). Ona preostala \u010detvrtina dana stvarala je sve ve\u0107u zbrku.<\/p>\n
Naposljetku je Julije Cezar odlu\u010dio to dovesti u red. Odredio je da 46. godina prije na\u0161e ere traje 445 dana, kako bi \u201euhvatio korak\u201c idu\u0107e godine imat \u0107e, od tada, po 365 dana, izuzev svake \u010detvrte – ona \u0107e biti prestupna i imat \u0107e 366 dana, pa \u0107e se na taj na\u010din iskoristiti dijelovi dana preostali od one tri preostale godine.Me\u0111utim, s vremenom se pokazalo da Uskrs i ostali blagdani ne padaju u ono godi\u0161nje doba kojem pripadaju. Bilo se nagomilalo previ\u0161e \u201eprekobrojnih\u201c dana.<\/p>\n
Zbog toga je 1582. godine papa Grgur XIII donio odluku da se od te, 1582. godine, oduzme deset dana. Ali, da bi kalendar ubudu\u0107e bio to\u010dan, papa Grgur XIII je odlu\u010dio da se prestupna godina presko\u010di svake posljednje godine stolje\u0107a, izuzev ako ta godina nije djeljiva sa 400. Zato 1700, 1800. i 1900. godina nisu bile prestupneali, ali je to bila 2000-ta.<\/p>\n
Ovaj sustav naziva se gregorijanski (novi) kalendar, i danas se upotrebljava u cijelom svijetu, mada se neke vjeroispovijesti jo\u0161 uvijek slu\u017ee svojim kalendarima u vjerske svrhe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kada su ljudi prvi put po\u010deli sijati \u017eito i ubirati ljetinu, zapazili su da im \u017eetva pada svake godine u isto doba.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":844,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/845"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=845"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/845\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/844"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=845"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=845"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=845"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}