{"id":86,"date":"2011-02-10T10:30:36","date_gmt":"2011-02-10T10:30:36","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/10\/kako-su-nastali-dijamanti\/"},"modified":"2013-10-13T17:18:47","modified_gmt":"2013-10-13T17:18:47","slug":"kako-su-nastali-dijamanti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/kako-su-nastali-dijamanti\/","title":{"rendered":"Kako su nastali dijamanti?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Dijamant<\/strong> je najtvr\u0111i element poznat \u010dovjeku. Nastao je sabijanjem masa vru\u0107eg teku\u0107eg kamena. Po mi\u0161ljenju znanstvenika, to se dogodilo prije stotinu milijuna godina.U to doba ispod Zemljine povr\u0161ine postojala je masa vru\u0107eg teku\u0107eg kamena. Zemlja se nalazila u prvom razdoblju hla\u0111enja i u tom je procesu masa teku\u0107eg kamena bila izvrgnuta golemoj toplini i tlaku. Odigrali su se odre\u0111eni kemijski procesi, u kojima je do\u0161lo do stvaranja kristaliziranog ugljika &#8211; koji nazivamo dijamant.<\/p>\n<p><strong>Tvrdo\u0107a<\/strong> i <strong>sjaj<\/strong> su dvije prepoznatljive karakteristike dijamanta. Dijamant je zapravo pet puta tvr\u0111i od korunda, koji je po tvrdo\u0107i odmah iza dijamanta. Zbog njegove tvrdo\u0107e, obrada dijamanta u dragulj je vrlo slo\u017een posao, koji zahtijeva veliku vje\u0161tinu. Najprije, dijamant se cijepa ili dijeli. Da bi se rascijepio to\u010dno po prirodnim ravninama, najprije ga moramo do u detalje prou\u010diti. Kad smo ga prou\u010dili, po tim ravninama se drugim dijamantom, koji ima o\u0161tar vrh, usije\u010de tanak zarez i na tu crtu se postavlja \u017eeljezno ili \u010deli\u010dno sjecivo i zadaje o\u0161tar udarac. Ako je sve obavljeno kako valja, dijamant, najtvr\u0111i mineral na svijetu, odmah se cijepa na dva dijela u to\u010dno \u017eeljenu pravcu!<\/p>\n<p>Dijamantima se tako\u0111er ure\u0111uju i plo\u0161tice. To se \u010dini na \u017eeljeznom kota\u010du koji se okre\u0107e velikom brzinom i na \u010diju se ivicu stavlja dijamantska pra\u0161ina pomije\u0161ana s uljem. Prosje\u010dan dijamant ima 58 plo\u0161tica! Sve se to radi da bi dijamant dobio pravi oblik i sjaj.<\/p>\n<p><strong>Pronalazak dijamanta. <\/strong><\/p>\n<p>Kad je prvi sloj gline uklonjen, utvr\u0111eno je da \u017euta zemlja prelazi u \u010dvrstu stijenu zelenkasto-plave boje. I u tom sloju prona\u0111eni, su dijamanti. I tako su ljudi po\u010deli kopati u tim podru\u010djima i po tisu\u0107u metara duboko, pa je to kopanje predstavljalo po\u010detak suvremenih metoda istra\u017eivanja i pridobivanja dijamanata, Najve\u0107i svjetski proizvo\u0111a\u010di dijamanata su Australija, Rusija i Ju\u017enoafri\u010dka Republika.<\/p>\n<p>Danas se vjeruje da su pravi izvori dijamanata krateri uga\u0161enih vulkana. Ti geolo\u0161ki oblici se, poput cijevi, spu\u0161taju duboko u Zemljinu utrobu, pa se pretpostavlja da su to nekada bili otvori vulkana. Zbog svoje boje, stijene u takvim otvorima nazivaju se ,&#8221;plave stijene&#8221;. Da bi se iskopala takva plava stijena, najprije se na\u010dini okno ispod zemlje, kao i bo\u010dni tuneli \u0161to vode do naslaga. Stijene koje sadr\u017ee dijamante potom se bu\u0161e pomo\u0107u elektri\u010dnih bu\u0161ilica, a onda se takav istro\u0161eni materijal \u0161alje na povr\u0161inu. Potom se materijal omek\u0161a i drobi, sve dok ne ostanu \u010ditavi samo najte\u017ei komadi. Te komade zatim nosi struja vode preko \u017eeljeznog stola premazanog masno\u0107om. Dijamanti zastanu i zalijepe se na masnu povr\u0161inu stola, dok ostali materijal otje\u010de s vodom<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dijamant je najtvr\u0111i element poznat \u010dovjeku. Nastao je sabijanjem masa vru\u0107eg teku\u0107eg kamena. Po mi\u0161ljenju znanstvenika, to se dogodilo prije stotinu milijuna&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":85,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"class_list":["post-86","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-edukacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=86"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/85"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=86"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=86"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=86"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}