Guma je stara koliko i priroda. Na\u0111eni su fosili biljaka koje proizvode gumu, stari skoro 3 milijuna godina. U ru\u0161evinama gradova \u0161to su ih sagradili Inke i Maje u Ju\u017enoj i Srednjoj Americi prona\u0111ene su grube gumene lopate, stare najmanje 900 godina.<\/p>\n
Kada je Columbo prvi put kro\u010dio nogom na Novi svijet, vidio je domoroce Haitija kako igraju neku igru loptom na\u010dinjenom od “gume drveta”. \u010cak i prije toga, stanovnici jugoisto\u010dne Azije znali su za gumu na\u010dinjenu od \u201esoka jednog drveta, i koristili za presvla\u010denje ko\u0161ara i posuda (da ne pu\u0161taju vodu), te za izradu baklji.<\/p>\n
Godine 1520. car Montezuma pozvao je Cortesa i njegove vojnike na priredbu u gradu Meksiku, na kojoj se igrala igra s gumenom loptom.<\/p>\n
Godine 1763. Francuz La Condamin poslao je u Pariz izvje\u0161taj zajedno s uzorcima gume na koje je nai\u0161la njegova ekspedicija po Ju\u017enoj Americi. Opisao je kako domoroci rade cipele, ratni\u010dke \u0161titove i boce od gume, te kako upotrebljavaju gumu da bi izradili nepromo\u010dive tkanine. Prema tomu, izgleda da je guma jedan od najranijih \u010dovjekovih pronalazaka.<\/p>\n
Guma je prona\u0111ena u vi\u0161e od 400 raznih puzavaca, grmova i drve\u0107a. Ali, koli\u010dina gume u njima je vrlo razli\u010dita, te se guma ne isplati vaditi iz biljaka kao \u0161to su masla\u010dak, mlje\u010dika ili gomoljika. Guma je ljepljiva, elasti\u010dna tvar, koja se dobiva iz milje\u010dne teku\u0107ine, razli\u010dite od biljnog soka; prevo\u0111enjem prirodnog ili sintetskog kau\u010duka u umre\u017eenu strukturu. Taj materijal mo\u017ee se vrlo brzo deformirati. Ta se teku\u0107ina nalazi u kori, korijenu, stablu, granama, li\u0161\u0107u i plodovima biljaka i drve\u0107a. Ali, najvi\u0161e je ima u unutarnjoj kori grana i stablu gumina drveta.<\/p>\n
Samo tre\u0107ina mlije\u010dne teku\u0107ine je guma, a ostatak je uglavnom voda. Gumino drvo najbolje uspijeva na prostoru izme\u0111u desetog stupnja ju\u017ene i desetog stupnja sjeverne geografske \u0161irine. To podru\u010dje, \u0161iroko otprilike 2.200 kilometara oko ekvatora, poznato je kao \u201egumeni pojas. Najbolja guma dobiva se od drveta Havea brasiliensis. Kao \u0161to i samo ime ka\u017ee, drvo je prvi put prona\u0111eno u Brazilu. Danas ono daje oko 98 % svjetske proizvodnje prirodne gume, ali se danas uzgaja i u mnogim dijelovima svijeta u podru\u010dju \u201egumenog pojasa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Guma je stara koliko i priroda. Na\u0111eni su fosili biljaka koje proizvode gumu, stari skoro 3 milijuna godina.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":868,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[18],"tags":[],"class_list":["post-869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=869"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/869\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/868"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}