Oko 1500. g. pr. Kr. egipatski je dvorski slu\u017ebenik Amenemhet, sude\u0107i po natpisu na njegovu grobu, izumio vodeni sat ili klepsidru. Iz njega bi istjecala voda pa bi opadanje njezine razine pokazivalo koliko je proteklo vremena. Takvi su satovi bili napose korisni sve\u0107enicima, koji su morali znati koje je doba no\u0107i kako bi se obredi i \u017ertvovanja u hramovima mogli obaviti u pravom trenutku. Najstariji sa\u010duvani vodeni sat potje\u010de iz doba vladavine Amenhotepa III. (po\u010detkom 14. stolje\u0107a prije Krista), a prona\u0111en je 1905., u fragmentima, u hramu Amona-Ra u Karnaku.<\/p>\n
Vodeni su satovi u Starom svijetu postali standardno sredstvo za mjerenje vremena, a u Kini su se pojavili u \u0161estom stolje\u0107u prije Krista. Oni su bili svakodnevan prizor u mnogim gradovima pa tako i u Ateni, gdje su prona\u0111eni ostaci \u00bbgradskoga sata\u00ab napravljenog oko 350. g. pr. Kr. Gibanjem je sata vjerojatno upravljao plovak koji je tonuo dok je voda istjecala kroz rupicu na dnu. Na plovak se vjerojatno nadovezivala poluga koja je pokretala kazaljku. Izlizanost stuba \u0161to su se spu\u0161tale u okno upu\u0107uje na zaklju\u010dak da se spremnik u njemu punio svakodnevno.<\/p>\n
Gr\u010dki je svijet imao i rafiniranije vodene satove, primjerice onaj \u0161to ga je napravio izumitelj Ktesibije Aleksandrijski oko 270. g. pr. Kr. Kod njega je istjecanje vode, precizno upravljano pipcima, pokretalo svakovrsne automate pa su u njima zvonila zvonca, gibale se lutke i cvrkutale ptice – bio je to vjerojatno prvi sat s kukavicom! U Ateni je pak \u00bbKula vjetra\u00ab, koju je sagradio astronom Andronik negdje pri po\u010detku prvog stolje\u0107a prije Krista, na vrhu imala sun\u010danik (sun\u010dani sat), a u unutra\u0161njosti slo\u017eenu vodenu uru, koja je pokazivala vrijeme preko broj\u010danika, dok je okretni disk pokazivao gibanje zvijezda i godi\u0161nji put Sunca kroz zvije\u017e\u0111a. O tome kakav su dojam ostavljali ti vodeni satovi uvelike nam govore stari pisci, koji u razli\u010ditim kontekstima spominju njihovu primjenu. Tako je Platon, pi\u0161u\u0107i oko 360. g. pr. Kr., za pravnike rekao da ih \u00bbgoni klepsidra… nikad da predahnu\u00ab.<\/p>\n
Taj je sat \u010dak po\u010deo utjecati i na knji\u017eevnost. \u00bbDu\u017einu tragedije\u00ab, jadao se Aristotel, \u00bbne bi trebalo suditi klepsidrom… nego onim \u0161to spada u radnju.\u00ab O\u010dito je pogledavanje na sat ve\u0107 uvelike vladalo \u017eivotom. Vodeni je sat jo\u0161 vredniju zada\u0107u na\u0161ao u sudnici, gdje je strankama odre\u0111ivao koliko smiju govoriti. Ako bi se govor morao na\u010das prekinuti, primjerice zbog uvida u spis, izlazna bi se cijev za\u010depila voskom, a od\u010depila tek kad bi govornik nastavio. U sportu se pak njima, na rimskim igrali\u0161tima, odre\u0111ivao pobjednik utrka.<\/p>\n
Kasnije su u islamskom svijetu bile napravljene upravo veli\u010danstvene vodene ure. Jedan su posebno ki\u0107en primjerak emisari kalifa Haruna al-Ra\u0161ida donijeli iz Bagdada Karlu Velikom (724. – 814.), vladaru Svetoga Rimskog Carstva. U jedanaestom su pak stolje\u0107u arapski mehanici u Toledu napravili par velikih vodenih ura s posudama koje su se punile kad bi mjesec rastao, a praznile kad bi opadao. One su pak bile napravljene tako promi\u0161ljeno, da su radile preko stotinu godina bez ikakve potrebe za uga\u0111anjem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Oko 1500. g. pr. Kr. egipatski je dvorski slu\u017ebenik Amenemhet, sude\u0107i po natpisu na njegovu grobu, izumio vodeni sat ili klepsidru.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":870,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[52,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/871"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=871"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/871\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/870"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=871"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=871"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}