{"id":879,"date":"2011-03-11T13:51:36","date_gmt":"2011-03-11T12:51:36","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/11\/kako-leti-zracni-brod\/"},"modified":"2015-07-16T20:43:13","modified_gmt":"2015-07-16T19:43:13","slug":"kako-leti-zracni-brod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-leti-zracni-brod\/","title":{"rendered":"Kako leti zra\u010dni brod?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Zra\u010dni brod<\/strong> je posebna vrsta zrakoplova koji se odr\u017eava u zraku zbog aerostati\u010dkog uzgona. Lak\u0161i od zraka, za razliku od drugih zrakoplova, koji su te\u017ei od zraka i u zraku se odr\u017eavaju na drugi na\u010din, uzgonom na krila. Za razliku od balona i mongolfijera, vretenasti oblik zra\u010dnih brodova omogu\u0107uje im da u letu iskoriste i aerodinami\u010dko na\u010delo uzgona, koji nastaje zbog \u010dinjenice da zrak struji br\u017ee iznad, nego ispod predmeta koji je u pokretu u zraku.<\/p>\n<p>Zra\u010dni brod sastoji se obi\u010dno od aerostata, spremnika plina koji omogu\u0107uje aerostati\u010dki uzgon, na \u010diju su krmu vezana kormila visine i smjera. Pogonski strojevi su smje\u0161teni u gondolama ispod aerostata, gdje se nalaze i gondole za teret i putnike. Pokre\u0107u ga \u010detiri motora sli\u010dna helikopterima. Spremnik plina nije uvijek krut, postoje aerostati s krutim, polukrutim i mekanim sustavom spremnika plina. Spremnik je punjen ponajvi\u0161e helijem. Prije se koristio i vodik, ali je njegova zapaljivost uzrokovala mnoge nesre\u0107e pa je time bila razlogom njegova odbacivanja.<\/p>\n<p><strong>Mongolfiere<\/strong> nije zra\u010dni brod, ali i mongolfieri su aerostati (zra\u010dni baloni, koji se odr\u017eavaju u zraku jer su od njega lak\u0161i). Mongolfieri i baloni su aerostati bez pogonskih ure\u0111aja. Dakle, kre\u0107u se samo pomo\u0107u zra\u010dnih struja. Zra\u010dni brodovi, s druge strane, imaju pogonske ure\u0111aje, propelere, ure\u0111aje za upravljanje i kontrolu leta. Zra\u010dni brod Norge poznat je zbog ekspedicije na Sjeverni pol. Norge je 1926. bio prvi zrakoplov koji je preletio Sjeverni pol (12. svibnja u 1 sat i 30 minuta po Greenwichu), s prije\u0111enih 5300 km iz Kraljevog zaljeva do Tellera na Beringovu moru. Norge je konstruirao i njime upravljao Umberto Nobile, a pothvat je poduzeo norve\u0161ki istra\u017eiva\u010d Roald Amundsen. Taj istra\u017eiva\u010d je 1911. osvojio Ju\u017eni pol i ve\u0107 1925. poku\u0161ao, iako bez uspjeha, preletjeti Sjeverni pol s dva hidroplana.<\/p>\n<p>Najpoznatiji zra\u010dni brodovi su bili <strong>cepelini<\/strong>, konstruirani u Njema\u010dkoj 1914. godine i rabljeni u njema\u010dkoj vojsci tijekom prvog svjetskog rata. Kori\u0161teni su za zra\u010dne napadaje i bombardiranja. Ime je cepelin dobio prema njema\u010dkom graditelju Ferdinandu Zeppelinu.I danas se jo\u0161 uvijek koriste, iako rijetko, za prijevoz putnika i tereta (jer pripadaju zrakoplovima s najve\u0107om nosivo\u0161\u0107u), a posebno za velike i te\u0161ke terete. Kako mogu stajati u mjestu, koriste se za no\u0161enje kamera (za snimanje \u0161portskih doga\u0111aja ili za nadgledanje nekog podru\u010dja u slu\u010daju nesre\u0107e ili po\u017eara), u reklamne svrhe i u komunikacijama. Pokre\u0107u ga \u010detiri motora sli\u010dna helikopterima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zra\u010dni brod je posebna vrsta zrakoplova koji se odr\u017eava u zraku zbog aerostati\u010dkog uzgona.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":878,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[52,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/879"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=879"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/879\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/878"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}