Osnovno na\u010delo koje omogu\u0107uje podmornici da zaroni ispod povr\u0161ine ili da izroni na povr\u0161inu vrlo je jednostavno. Ve\u0107ina suvremenih podmornica ima dva trupa ili korita. Vodeni teret smje\u0161ten je izme\u0111u unutarnjeg i vanjskog trupa, u prostoru sli\u010dnom \u0161upljini izme\u0111u dvije lju\u0161ture.<\/p>\n
Kada je podmornica spremna zaroniti, otvaraju se veliki ventili koji se nalaze na dnu tankova ili rezervoara za teret, pa u te rezervoare ulazi morska voda. Zrak iz rezervoara izlazi kroz ventile na njihovu gornjem dijelu i podmornica roni! Ako podmornica treba izroniti na povr\u0161inu, ventili se zatvaraju i zra\u010dni tlak prisiljava zrak da u\u0111e u rezervoare. Na taj na\u010din se voda ispumpava kroz ventile na dnu i podmornica se di\u017ee.<\/p>\n
Za upravljanje podmornicom tijekom kretanja unaprijed slu\u017ei krma koja je potpuno identi\u010dna krmama na obi\u010dnim plovilima \u0161to ih vi\u0111amo na morskoj pu\u010dini. Podmornica je popre\u010dno podijeljena pregradama ili zidovima na odjele. Da bi se pre\u0161lo iz jednog odjela u drugi, mora se pro\u0107i kroz vrata koja se mogu brzo zatvoriti i kroz koja voda ne mo\u017ee prodrijeti. Isto tako, podmornica ima otvore za spa\u0161avanje i aparate s kisikom.<\/p>\n
Kako zapovjednik podmornice zna ili vidi kamo plovi? <\/strong><\/p>\n On promatra kroz periskop, duga\u010dku cijev koja se iz vodoravne krme, pri\u010dvr\u0161\u0107ene uz njezin trup. Uz primjenu kombiniranih prizmi, na donjem kraju periskopa mogu\u0107e je vidjeti \u0161to se doga\u0111a na morskoj povr\u0161ini. Okretanjem cijevi periskopa mo\u017ee se pregledati \u010ditav horizont na oceanu. Podmornice tako\u0111er raspola\u017eu napravama za prislu\u0161kivanje, koje mogu uhvatiti \u0161um udaljenih brodova i odrediti mjesto gdje je \u0161um nastao, a isto tako i radarom, koji podmornicama omogu\u0107uje da prona\u0111u predmete dok plove na povr\u0161ini.<\/p>\n Godine 1951. po\u010dela je izgradnja prve atomske podmornice. Ona je porinuta u more 21. srpnja 1955. godine. To je podmornica koja je ronila najdublje na svijetu, do dubine od 210 metara, a bez izranjanja mogla je biti pod morskom povr\u0161inom \u010ditavih 40.000 kilometara, zamislite \u0161to sve danas postoji…<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Osnovno na\u010delo koje omogu\u0107uje podmornici da zaroni ispod povr\u0161ine ili da izroni na povr\u0161inu vrlo je jednostavno.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":884,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[52,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/885"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=885"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/885\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/884"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=885"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=885"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=885"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}