{"id":893,"date":"2011-01-03T11:32:36","date_gmt":"2011-01-03T10:32:36","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/01\/03\/kako-je-nastao-padobran\/"},"modified":"2015-07-24T12:12:19","modified_gmt":"2015-07-24T11:12:19","slug":"kako-je-nastao-padobran","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-je-nastao-padobran\/","title":{"rendered":"Kako je nastao padobran?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Padobran<\/strong> je ljudski izum ili naprava koja slu\u017ei za usporavanje pada nekog tijela dok prolazi kroz zemljinu atmosferu.<\/p>\n<p>Zamislite da ste zakora\u010dili u prazan prostor na visini od 3 do 5 kilometara iznad Zemlje, a potom ste se spustili na tlo uz potres kao da ste sko\u010dili s ograde visoke 3,5 metara. To mo\u017eete izvesti &#8211; pomo\u0107u padobrana!<\/p>\n<p>Padobran je naprosto veliki suncobran koji svojim oblikom i povr\u0161inom, uslijed otpora zraka, usporava pad, pa \u010dovjek pada kroz zrak znatno sporo i polako da se ne ozlijedi kada udari o zemlju. Padobran je vjerojatno najstariji izum za usporavanje pada. Leonardo da Vinci je napravio jednu skicu padobrana u svojoj bilje\u017enici ve\u0107 1514. godine.<\/p>\n<p><strong>Faust Vran\u010di\u0107<\/strong> je objavio 1595. godine opis jednog upotrebljivog padobrana. Dr\u017ei se da je prvi \u010dovjek koji je upotrijebio padobran Francuz Blanchard. Godine 1785. on je iz balona koji je letio visoko u zraku spustio psa u ko\u0161ari za koju je bio pri\u010dvr\u0161\u0107en padobran. Blanchard je tvrdio da se i sam spustio padobranom iz balona 1793. godine i da je prilikom spu\u0161tanja na Zemlju slomio nogu.<\/p>\n<p>Jedan drugi Francuz, A.J. Garnerin, proslavio se kao prvi \u010dovjek koji je redovito skakao padobranom. Prvi put je javno nastupio u Parizu, 22. listopada 1793. godine, i tom je prilikom uspje\u0161no sko\u010dio s visine ve\u0107e od 600 metara. Njegov je padobran imao oblik suncobrana. Bio je napravljen od bijelog platna \u0161to se upotrebljava za izradu jedara, a promjer mu je iznosio 7 metara. U sredi\u0161tu kalote nalazio se drveni kotur od otprilike 25 centimetara, s rupom u sredini, koja je omogu\u0107avala da zrak izlazi iz kalote. Taj je dio bio pri\u010dvr\u0161\u0107en za platno ve\u0107im brojem kratkih prianjaljki.<\/p>\n<p><strong>Prvi uspje\u0161an skok padobranom<\/strong> iz aviona u letu izveo je 1912. godine kapetan Berry u Saint Louisu, u saveznoj dr\u017eavi Missouri. Tijekom 1913. i 1914. godine mnogo se raspravljalo o tomu je li prakti\u010dno upotrebljavati padobrane za spa\u0161avanje iz aviona. U trenutku kada je zapo\u010deo prvi svjetski rat, to pitanje jo\u0161 uvijek nije bilo ra\u0161\u010di\u0161\u0107eno. Postojao je problem u utvr\u0111ivanju veli\u010dine padobrana, a uz to je postojao i strah da pilot ne\u0107e mo\u0107i isko\u010diti iz aviona i sprije\u010diti da se padobran ne zapetlja.<\/p>\n<p>Kasnije tokom Prvog svjetskog rata padobran se po\u010deo masovno primjenijvati za spa\u0161avanje pilota. Godine 1919. ameri\u010dka vojska je prihvatila sjedi\u0161ni tip padobrana kao dio obvezatne avijati\u010darske opreme.Padobran je na\u0161ao \u0161iroku primjenu: u spa\u0161avanju \u017eivota, spu\u0161tanju tereta na zemlju ili na povr\u0161inu drugih planeta, sportu, hobijima&#8230;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Padobran je ljudski izum ili naprava koja slu\u017ei za usporavanje pada nekog tijela dok prolazi kroz zemljinu atmosferu.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":892,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[52,50],"tags":[],"class_list":["post-893","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izumi","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/893","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=893"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/893\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/892"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=893"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=893"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=893"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}