{"id":905,"date":"2010-12-14T13:46:28","date_gmt":"2010-12-14T12:46:28","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/14\/kako-su-se-bombe-razvijale\/"},"modified":"2015-07-24T12:16:14","modified_gmt":"2015-07-24T11:16:14","slug":"kako-su-se-bombe-razvijale","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-su-se-bombe-razvijale\/","title":{"rendered":"Kako su se bombe razvijale?"},"content":{"rendered":"<p>Suvremeni svijet jako dobro poznaje u\u017easno djelovanje bombi. Bombe su usavr\u0161avane do stupnja koji se jo\u0161 prije odre\u0111enog vremena nije mogao ni zamisliti. Stare, grubo izra\u0111ene bombe, ne mogu se ni izbliza mjeriti s atomskim i hidrogenskim bombama dana\u0161njice. Me\u0111utim, sve te vrste bombi temelje se na istom na\u010delu.<\/p>\n<p><strong>Bomba<\/strong> je \u0161uplja \u017eeljezna lopta ili valjkasta ko\u0161uljica napunjena nekim eksplozivnim materi\u00adjalom. Ispaljuje se iz pu\u0161ke, baca se rukom, izbacuje se iz aviona ili se jednostavno postavi na neko podesno mjesto gdje eksplodira.<\/p>\n<p>Kinezi su upotrebljavali bombe jo\u0161 prije vi\u0161e stotina godina. To su bile posude od pe\u010dene gline, u koje su stavljali barut, a imale su oblik zmaja, zmije ili ptice. Glavna namjena tih bombi bila je da velikim praskom prestra\u0161e neprijatelja. Kine\u00adska vojska je upotrebljavala takve bombe sve do po\u010detka 20. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>U zemljama zapadnog svijeta topovske kugle napunjene eksplozivom nazivane su bombama. Male bombe \u0161to se bacaju rukom nazivane su granatama, i posebne jedinice, tzv. grenadiri, posebno su obu\u010davane za rukovanje tim oru\u017ejem. U prvom svjetskom ratu po prvi put su bombe bile ba\u010dene iz aviona, i to u velikom broju. U drugom svjetskom ratu iz aviona su izba\u010deni milijuni bombi. Tako je rije\u010d bomba u najno\u00advije doba po\u010dela ozna\u010davati bombu \u0161to se baca iz zraka. Ostali tipovi bombi imaju posebne nazi\u00adve: <strong>granate<\/strong>, <strong>torpeda<\/strong> i <strong>mine<\/strong>. Postoje tri vrste zra\u010dnih bombi, a dijele se prema namjeni. One mogu biti <strong>razorne<\/strong>, <strong>za razbijanje<\/strong> i <strong>za izazivanje po\u017eara<\/strong>.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Razorne<\/strong> se bombe upotrebljavaju za ru\u0161enje zgrada. One svojom eksplozijom stvaraju zra\u010dni udarni val sli\u010dan naglom naletu vjetra, koji sna\u017eno potiskuje sve na \u0161to nai\u0111e. Takve bombe eksplodiraju ili prilikom udarca ili pomo\u0107u naprave za kasnije paljenje.<\/li>\n<li><strong>Rasprskavaju\u0107e<\/strong> su bombe mnogo manje od razornih i te\u0161ke su od pola kilograma pa sve do nekoliko stotina kilograma. Njihovi ciljevi su ljudi ili manji objekti. Takva se bomba prilikom eksplozije razbije na mnogo manjih dijeli\u0107a (gelera), od kojih se svaki pona\u0161a poput metka.<\/li>\n<li><strong>Zapaljive bombe<\/strong> sadr\u017ee zapaljive tvari \u0161to izgaraju stvaraju\u0107i golemu toplinu. Njihov je cilj izazivanje po\u017eara koji ponekad zahva\u0107a i \u010ditav grad.<\/li>\n<\/ul>\n<p>U dana\u0161nje doba bombe su se razvije do zastra\u0161uju\u0107ih razmjera.<\/p>\n<p><strong>Nuklearna bomba<\/strong> jedno je od najrazornijih vrsta oru\u017eja. Na zahtjev ameri\u010dkog predsjednika Roosevelta 1942. zapo\u010delo je istra\u017eivanje u kojem je bilo uklju\u010deno 150 000 ljudi u svrhu konstruirana i testirana prve A- bombe, nazvanim projekt Manhattan. Rad joj se bazira na principu nuklearne fisije. Ona su uobi\u010dajeno poznata kao atomska bomba ili A-bomba.<\/p>\n<p><strong>Termonuklearna bomba<\/strong> je vrsta nuklearnog oru\u017eja koje osloba\u0111a veliku koli\u010dinu energije putem reakcije nuklearne fuzije i mo\u017ee biti vi\u0161e od tisu\u0107u puta ja\u010da od fisijske bombe. Poznata je jo\u0161 i kao H-bomba, hidrogenska bomba i fuzijska bomba.Do sada, sre\u0107om, ni jedna hidrogenska bomba nije iskori\u0161tena u ratne svrhe, ali su, i pored toga, vr\u0161ena nuklearna testiranja ove vrste bombe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Suvremeni svijet jako dobro poznaje u\u017easno djelovanje bombi.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":904,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[52,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/905"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=905"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/905\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=905"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=905"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=905"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}