Sigurno ste se bar jednom u \u017eivotu pitali: \u201eKoliko li je ne\u0161to toplo? ili \u201eDa mi je znati koliko je ovo hladno? Ako vas zanima toplina, mo\u017eete zami\u00acsliti koliko tek ima pitanja u vezi s toplinom \u0161to zanima znanstvenike! A prvi korak u razvoju znanosti o toplini je pronalazak na\u010dina da se toplina mjeri. Zbog toga je izmi\u0161ljen toplomjer ili termometar. \u201eTermo zna\u010di \u201etoplina, a \u201emetar zna\u010di \u201emjera. Zna\u010di, termometar ili toplomjer mjeri toplinu.<\/p>\n
Prvi uvjet za toplomjer je da uvijek na isti na\u010din ozna\u010dava istu temperaturu. Imaju\u0107i to na umu, talijanski znanstvenik Galilej po\u010deo je praviti pokuse oko 1592. godine, stotinu godina prije nego \u0161to je Columbo otkrio Ameriku. Galilej je napravio neku vrstu toplomjera, koji se naziva \u201ezra\u010dni termoskop. To je bila staklena cijev sa \u0161upljom kuglom na kraju, u kojoj je bilo zraka. Cijev i kugla zagrijavani su tako da se zrak unutra \u0161irio, a potom je otvoreni zavr\u0161etak cijevi stavljan u neku teku\u0107inu, na primjer vodu.<\/p>\n
Kako se zrak u cijevi ohladio, njegova se zapremina smanjivala, a teku\u0107ina je prodirala umjesto njega u cijev. Tako su se promjene temperature mogle zapaziti po dizanju ili spu\u0161tanju razine teku\u0107ine u cijevi. Eto, to je bio prvi \u201etoplomjer a za mjerenje topline. Ali, ne zaboravite da je on mjerio toplinu mjere\u0107i \u0161irenje i skupljanja zraka u cijevi, pa se ubrzo otkrilo da je jedan od problema u vezi s njim to \u0161to na njega utje\u010du razlike u atmosferskom tlaku i da zbog toga on nije sasvim to\u010dan.<\/p>\n
Toplomjer, kakav mi danas upotrebljavamo, zasniva se na \u0161irenju i skupljanju teku\u0107ine hermeti\u010dki zatvorene u staklenoj kuglici, za koju je pri\u010dvr\u0161\u0107ena tanka cjev\u010dica. Na vi\u0161im temperaturama teku\u0107ina se \u0161iri i penje u cjev\u010dici, dok se na ni\u017eim temperaturama skuplja i spu\u0161ta u cjev\u010dici. Ljestvica na cjev\u010dici pokazuje nam kolika je temperatura.<\/p>\n
Takav toplomjer prvi put je upotrijebio, oko 1654. godine. \u017divini toplomjeri lako pucaju, a kuglice \u017eive tada se raspr\u0161e i na sobnoj temperaturi isparavaju. Udisanjem kroz plu\u0107a ulaze u krvotok te dospijevaju do sredi\u0161njega \u017eiv\u010danog sustava. Simptomi su trovanja nesanica, gubitak pam\u0107enja… U bliskoj budu\u0107nosti temperaturu i tlak mjerit \u0107emo isklju\u010divo digitalnim mjera\u010dima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sigurno ste se bar jednom u \u017eivotu pitali: \u201eKoliko li je ne\u0161to toplo? ili \u201eDa mi je znati koliko je ovo hladno?<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":908,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[52,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/909"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=909"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/909\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=909"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=909"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=909"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}