Zbog cijelokupnog dru\u0161tvenog sistema, unificirano mjerenje vremena je od posebne va\u017enosti.\u00a0Bez zajedni\u010dkog razumijevanja sati, minuta i sekundi ne bi mogli funkcionirati. Nau\u010diti kako odrediti vrijeme preko sunaca je vje\u0161tina koja je jako korisna. Sunce je \u010dovjekov prvi sat.<\/p>\n
Jo\u0161 davno ljudi su poga\u0111ali vrijeme promatraju\u0107i kako se Sunce kre\u0107e po nebu. Bilo je lako re\u0107i kad je jutro, a kad ve\u010der, ali bilo je daleko te\u017ee odrediti i pogoditi kad je podne, odnosno kada je Sunce u najvi\u0161oj to\u010dki iznad horizonta. A izme\u0111u tih to\u010daka – jutra, podneva i ve\u010deri – bilo je te\u0161ko odrediti vrijeme na osnovi Sun\u010deva polo\u017eaja.<\/p>\n
Tada su ljudi uo\u010dili da se sjena pomi\u010de tijekom dana i da se njezina du\u017eina mijenja. Zaklju\u010dili su da vrijeme mogu to\u010dno odrediti promatranjem sjene umjesto promatranjem Sunca.<\/p>\n
Prvi sun\u010dani sat koji poznajemo potje\u010de iz Egipta iz 15. stolje\u0107a prije Krista, a sastojao se od poluge okomito postavljene na kru\u017enicu podijeljenu na \u010detiri kvadranta. Svaki kvadrant bio je razdijeljen na \u0161est manjih dijelova, \u010dime je zapravo postavljen dana\u0161nji vremenski sastav od 24 sata. Imao je oblik slova \u201eL\u201c koje se nalazilo naslonjeno na svoj du\u017ei kraj i na sebi je imao pokazatelje koji pokazuju \u0161est vremenskih zona.<\/p>\n
Otprilike 300 godina prije na\u0161e ere jedan je astronom izumio novu vrstu sun\u010danog sata u obliku zdjele. Sjena koja je padala s pokazate\u00adlja, kre\u0107e se unaokolo i pokazuje dvanaest sati u danu. Ta vrsta sata bila je vrlo to\u010dna i upotre\u00adbljavana je kroz mnoga stolje\u0107a. Danas ljudi grade sun\u010dane satove u vrtovima, ali vi\u0161e zbog njihove ljepote nego zbog koristi. .<\/p>\n
Prvi sun\u010dani satovi zacijelo su bili motke zabodene u zemlju. Kamenje poredano oko mot\u00adke ozna\u010davalo je polo\u017eaj sjene koja se okretala ukrug tijekom dana. Na taj su na\u010din ljudi mjerili prolaznost vremena. Kasnije su se po\u010deli upo\u00adtrebljavati veliki stupovi. \u201cKleopatrina igla\u201c, koja se nalazi u Centralnom parku u New Yorku, nekad je bila dio sun\u010dana sata.<\/p>\n
Pode\u0161avanje kosine igle na sun\u010danom satu je jedini prakti\u010dan na\u010din da se postavi sun\u010dani sat kako bi mogao mjeriti vrijeme.\u00a0Sun\u010dani sat se mo\u017ee podesiti na geografsku \u0161irinu tako \u0161to \u0107e se iglu nagnuti da bude paralelna sa Zemljinom osom rotacijom. Vrh igle treba prikazivati sjeverni ili na ju\u017eni pol. Da bi se podesio za mjerenje dnevnog vremena, lice sata treba imati dva seta broj\u010danika (za ljeto i zimu) ili korekcijsku plo\u010du i mora biti pode\u0161en na geografsku du\u017einu iz centra vremenske zone.<\/p>\n
Obi\u010dni sun\u010dani satovi ne mogu biti precizni kao drugi satovi. Postoji razlika od 15 minuta tokom godine, poznata kao “ujedna\u010davanje vremena”, jer je orbita Zemlje malo elipti\u010dna i njena os je nagnuta prema ravnini orbite. Kvalitetan sun\u010dani sat ima stalno postavljenu plo\u010da, koja se pode\u0161ava bar jednom mjese\u010dno. Ako je broj\u010danik ravan, oznake koje ozna\u010da\u00advaju sate moraju biti nejednako razmaknute.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zbog cijelokupnog dru\u0161tvenog sistema, unificirano mjerenje vremena je od posebne va\u017enosti.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":914,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[52,50],"tags":[],"class_list":["post-915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izumi","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=915"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/915\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/914"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}