{"id":927,"date":"2011-03-10T14:04:18","date_gmt":"2011-03-10T13:04:18","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/03\/10\/kako-izgleda-zajednica-zivotinja\/"},"modified":"2015-07-23T23:44:02","modified_gmt":"2015-07-23T22:44:02","slug":"kako-izgleda-zajednica-zivotinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-izgleda-zajednica-zivotinja\/","title":{"rendered":"Kako izgleda zajednica \u017eivotinja?"},"content":{"rendered":"

Pre\u017eivljavanje najve\u0107eg broja \u017eivotinjskih vrsta ovisi gotovo uvijek o njihovoj sposobnosti da stvore skupinu.<\/p>\n

Doista, zajedni\u010dki \u017eivot osigurava i me\u0111usobnu za\u0161titu me\u0111u odraslim \u017eivotinjama i nastavljanje vrste s bri\u017eljivom za\u0161titom mladih. Dok kod sisavaca polaznu jezgru \u010dini obitelj, kukci zajedni\u010dki \u017eivot temelje na to\u010dno odre\u0111enoj podjeli posla. U prvom je slu\u010daju obitelj odgovorna za odrastanje mladih kojima treba skrb. Me\u0111utim, u drugom slu\u010daju sve odre\u0111uje broj jedinki koje sudjeluju u razli\u010ditim djelatnostima, a sve u svrhu pre\u017eivljavanja.<\/p>\n

Postoje i \u017eivotinje koje nikako ne mogu \u017eivjeti u zajednici nego samo kao osamljenici. Bogomoljka je, na primjer, tako napada\u010dki raspolo\u017eena da ne podnosi blizinu svojih istovrsnika. Kod slonova je najja\u010da povezanost majke i mladun\u010deta. Nakon trudno\u0107e, koja traje gotovo dvije godine, mlado treba mnogo nje\u017enosti i za\u0161tite. Bilo u pokretu ili za odmora, krdo uvijek pazi da mladi budu u sredini, okru\u017eeni majkama. Mu\u017ejaci idu na \u010delu i na kraju krda. U slu\u010daju opasnosti oni daju znak, ali \u0107e najprije \u017eenke juna\u010dki braniti \u017eivot mladih.<\/p>\n

Na ju\u017enom polu, pingvini, nakon \u0161to su na jajima, izmjenjuju\u0107i se, le\u017eali i mu\u017ejak i \u017eenka, ra\u0111aju se mladi koje odmah vode u dru\u0161tvo. To zna\u010di da rastu zajedno s drugim mladuncima. Pingvini ponekad stvore jata i do 200 000 jedinki.<\/p>\n

Losovi, jeleni, divokoze i ostale druge \u017eivotinje koje su u skupini lovine se okupljaju u grupu jer time pove\u0107avaju svoju sigurnost. Druga skupina \u017eivotinja koje su lovci, okupljaju se jer im je u \u010doporu lov uspje\u0161niji. No to bi bila samo dva osnovna razloga za \u017eivot u \u010doporu. Od vrste do vrste se to jo\u0161 nijansira. Sli\u010dno pona\u0161anje prisutno je i kod cijelog niza drugih \u017eivotinjskih skupina, samo \u0161to se kod drugih skupina okupljanje druga\u010dije naziva. Tako se veliki kopneni sisavci okupljaju u krda, kukci u rojeve, ribe u plove, a morski sisavci po jednima isto u plove, dok njihova okupljanja drugi zoolozi nazivaju \u0161kolama.<\/p>\n

Mravi, p\u010dele i termiti su sigurno najsre\u0111enije vrste, s jasno odre\u0111enim dru\u0161tvenim slojevima, sve prema njihovim zada\u0107ama. Postoje radilice (nalaze hranu i prehranjuju kraljicu), vojnici (brinu se za obranu) i kraljica (za razmno\u017eavanje). Najstarija zajednica je zajednica termita. Ali u ovom slu\u010daju najstariji ne zna\u010di primitivan ili posebno jednostavan. Dovoljno je pomisliti na slo\u017eenost termitnjaka, pravih gradova labirinata koji mogu dose\u0107i, kao u nekim tropskim podru\u010djima, visinu i preko 5 metara iznad tla. Dok u mravinjacima sve vrvi od radilica koje ulaze i izlaze kroz otvore, u termitnjacima se ne vidi niti jedan termit, niti bilo kakva pukotina za ulaz. Ulazne dvorane i hodnici su obi\u010dno pri zemlji, skriveni me\u0111u korijenjem drve\u0107a ili pod kamenjem. Kao kod p\u010dela i mrava, razmno\u017eavanje je i kod termita povjereno kraljici, za koju se brinu i koju hrane mladi termiti. Malo prije odlaganja jaja\u0161aca ona veli\u010dinom znatno nadma\u0161uje ostale termite.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pre\u017eivljavanje najve\u0107eg broja \u017eivotinjskih vrsta ovisi gotovo uvijek o njihovoj sposobnosti da stvore skupinu.<\/p>\n","protected":false},"author":1975,"featured_media":926,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[56,50],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/927"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1975"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=927"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/927\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}