{"id":941,"date":"2011-02-21T14:29:31","date_gmt":"2011-02-21T13:29:31","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/21\/kako-su-konji-pripitomljeni\/"},"modified":"2015-07-23T23:44:52","modified_gmt":"2015-07-23T22:44:52","slug":"kako-su-konji-pripitomljeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-su-konji-pripitomljeni\/","title":{"rendered":"Kako su konji pripitomljeni?"},"content":{"rendered":"<p>Malo je \u017eivotinja koje su odigrale tako zna\u010dajnu ulogu u povijesti \u010dovje\u010danstva kao \u0161to su to konji. On bio vrlo koristan u vrijeme ratova i oru\u017eanih sukoba. \u0160to bi bez konja mogla uraditi nomadska plemena, vojske osvaja\u010da, vitezovi i vojnici cijelog svijeta za posljednjih nekoliko tisu\u0107a godina?<\/p>\n<p>Tragove prakonja, ili najstarijeg pretka konja, mogli bismo pouzdano utvrditi na milijune godine unazad. Ali, pitanje je tko je prvi ukrotio konja, ovakvog kakva ga mi danas znademo? Na to pitanje je te\u0161ko odgovoriti. Znademo da je pretpovijesnom \u010dovjeku konj bio jedan od glavnih izvora hrane. I da je to moralo biti davno prije nego \u0161to je uop\u0107e do\u0161ao na pomisao da ga mo\u017ee upotrijebiti za jahanje.<\/p>\n<p>Najstarije crte\u017ee i rezbarije konja napravili su pe\u0107inski ljudi u Europi prije otprilike 15.000 godina. Na tim crte\u017eima konj uvelike li\u010di na dana\u0161njeg mongolskog ponija. Crte\u017ei i rezbarije konja sadr\u017ee neke oznake koje nagovje\u0161tavaju uzde, te je konj mogu\u0107e ve\u0107 tada bio ukro\u0107en i pripitomljen! Me\u0111utim, jednako tako je vjerojatno da su azijska nomadska plemena prva ukrotila i pripitomila konja, i da je iz Azije konj unijet u Europu i Malu Aziju. Poznato je da je bilo konja i u drevnom Babilonu jo\u0161 3.000 godina prije na\u0161e ere. Po\u0161to je konj u svakom slu\u010daju pripitomljen prije po\u010detka pisane povijesti, veoma je te\u0161ko odrediti podrijetlo bilo koje dana\u0161nje njegove rase. Najstarija i svakako naj\u010distija rasa konja za jahanje svakako je arapska. Odgajana je najmanje petnaestog stolje\u0107a! To su konji mala rasta, vitkih nogu i malenih kopita. Njihova le\u0111a su kratka i jaka.<\/p>\n<p>Kad je Julije Cezar osvojio Englesku, i tamo je prona\u0161ao konje. U njegovo doba to su jama\u010dno bile malene i otporne \u017eivotinje. Kasnije, u zlatno doba vitezova, konji su uglavnom uzgajani tako da budu \u0161to krupniji i sna\u017eniji, i slu\u017eili su u ratne svrhe. A kad je prona\u0111en barut, brzina konja je postala daleko va\u017enija odlika od njihove snage i veli\u010dine, pa je stoga zapo\u010deo uzgoj vrste galopera.<\/p>\n<p>Kako su se konjske trke sve vi\u0161e \u0161irile po svijetu, po\u010deo je uvoz konja i u Englesku, i to prvenstveno rasa iz Egipta, Turske i Irana. Suvremeni konj je proizvod kri\u017eanja tih rasa. Spomenimo i to da je punokrvni konj samo onaj koji je upisan u Op\u0107i registar o podrijetlu konja. Vo\u0111enje ovog registra zapo\u010delo je u Engleskoj 1791. godine; u njemu podaci o podrijetlu konja datiraju \u010dak iz 1690. godine!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Malo je \u017eivotinja koje su odigrale tako zna\u010dajnu ulogu u povijesti \u010dovje\u010danstva kao \u0161to su to konji.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":940,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[56,50],"tags":[],"class_list":["post-941","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=941"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/941\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/940"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}