{"id":96,"date":"2011-02-16T13:07:46","date_gmt":"2011-02-16T12:07:46","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2011\/02\/16\/kako-je-nastao-medunarodni-jezik-svijeta\/"},"modified":"2014-04-17T07:08:39","modified_gmt":"2014-04-17T06:08:39","slug":"kako-je-nastao-medunarodni-jezik-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/drustvo\/kako-je-nastao-medunarodni-jezik-svijeta\/","title":{"rendered":"Kako je nastao me\u0111unarodni jezik svijeta?"},"content":{"rendered":"<p><strong>Esperanto<\/strong> je me\u0111unarodni jezik koji \u010dini me\u0111usobno razumijevanje ljudi razli\u010ditih materinjih jezika mnogo lak\u0161im. On ne pripada nekom odre\u0111enom narodu, niti odre\u0111enoj zemlji, stoga ne daje povlastice nijednoj odre\u0111enoj nacionalnoj kulturi, ali ih niti ne zanemaruje.<\/p>\n<p>Esperanto pripada svim ljudima koji ga govore i predstavlja most koji povezuje razli\u010dite kulture.Autor esperanta je dr. Lazar Ludwig Zamenhof, lije\u010dnik okulist \u017eidovskog porijekla iz Poljske, koji je 1887. godine istupio s prvim ud\u017ebenikom tog jezika. Esperanto se tada zvao jednostavno <strong>Lingvo Internacia<\/strong> (Me\u0111unarodni jezik).<\/p>\n<p>Esperanto bio je Zamenhofov pseudonim kojim je kasnije nazvan i sam jezik. Naziv Esperanto dolazi od korijena \u0161panjolske rije\u010di espero i nastavka -anto (Esper+anto = onaj koji se nada). Zamenhof je ro\u0111en u gradu Byalistok u dana\u0161njoj Poljskoj (tada pod ruskom vla\u0161\u0107u), gradu u kojem su \u017eivjeli \u017didovi, Poljaci, Rusi, Nijemci i Litvanci. Svi su oni bili me\u0111usobno podijeljeni i govorili su razli\u010dite jezike pa do pravog kontakta nije moglo do\u0107i. U to je vrijeme Zamenhof do\u0161ao na ideju o jednom neutralnom jeziku,koji bi svima bio drugi jezik, kojim bi se prebrodile jezi\u010dne barijere i kojim bi se do\u0161lo do razumijevanja i sloge me\u0111u narodima. Tzv. Fundamento (osnova, temelj esperanta) je knjiga u koju je sabrana gramatika, glavnina rje\u010dnika i zbirka tekstova za \u010ditanje.<\/p>\n<p>Godine 1905. esperantisti su ga prihvatili kao osnovu jezika koju nitko ne smije dirati niti mijenjati. Fundamento dakle ne ometa rast jezika, ali ne dopu\u0161ta ni da se jezik naru\u0161i. Zamenhof je zamislio da se u Fundament smiju unijeti samo jedanput za svagda one promjene koje se u\u010dine nu\u017enima, ali i to tek onda kada esperanto bude trajno prihva\u0107en u cijelom svijetu. S vremenom su i za neke rije\u010di iz Fundamenta na\u0111ene bolje varijante, pa su stare postale arhaizmima, ali formalno postoje i dalje, paralelno s novima, jer je Fundament nedodirljiv.<\/p>\n<p>Temeljni rje\u010dnik jezika jest P.I.V. (Plena ilustrita vortaro = Potpuni ilustrirani rje\u010dnik). To je jednojezi\u010dni esperantsko-esperantski rje\u010dnik. Zna\u010denje pojedine rije\u010di je opisano drugim rije\u010dima na esperantu. Pokazani su i bitni primjeri upotrebe svake rije\u010di. Rje\u010dnik je nastao iz romanskih i germanskih jezika, dok je fonologija nastala iz slavenskih jezika. Rje\u010dnik esperanta nije nastao odjednom nego se razvijao kroz govornu praksu, u po\u010detku pod autoritetom Zamenhofa, a kasnije i bez njega. Esperantska akademija prati taj razvoj i polako pro\u0161iruje slu\u017ebenu listu rije\u010di i rje\u0161ava ostala jezi\u010dna pitanja.<\/p>\n<p>Esperanto je jezik koji se brzo i lako u\u010di zbog nekoliko razloga: esperantska gramatika je pravilna i kratka, rje\u010dnik je internacionalan &#8211; to ne zna\u010di da su uzimane rije\u010di iz svih jezika pomalo, nego da su usvojene one rije\u010di koje su i same ve\u0107 od prije u\u0161le u mnoge nacionalne jezike, sistematska tvorba rije\u010di koja omogu\u0107uje vrlo lagano stvaranje novih rije\u010di iz ve\u0107 postoje\u0107ih obilno se pritom poma\u017eu\u0107i, izme\u0111u ostaloga, sistemom prefiksa i sufiksa.<\/p>\n<p>Govorna zajednica esperantista postoji vi\u0161e od stotinu godina, a \u010dine ju brojni govornici i simpatizeri okupljeni u tisu\u0107e klubova, grupa, udru\u017eenja, strukovnih i nacionalnih saveza na svim kontinentima. Prvi esperantisti u Hrvatskoj 1889. godine bile su djevojke iz Osijeka, njih pet. Danas u Hrvatskoj postoji Hrvatski savez za esperanto a na stranicama Wikipedije je dostupan i Esperantsko-hrvatski rje\u010dnik.<\/p>\n<p>Tekst preuzet s portala www.skole.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Esperanto je me\u0111unarodni jezik koji \u010dini me\u0111usobno razumijevanje ljudi razli\u010ditih materinjih jezika mnogo lak\u0161im.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":95,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[11,12],"tags":[],"class_list":["post-96","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","category-edukacija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/95"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}