Sigurno ste \u010duli za podatak da je u starom Rimu obi\u010dan prosje\u010dan \u010dovjek mogao o\u010dekivati da \u0107e \u017eivjeti najvi\u0161e 23 godine?<\/p>\n
Prije otprilike stotinu godina prosje\u010dan ljudski \u017eivotni vijek iznosio je samo 40 godina. To ba\u0161 i nije tako davno, razmislite…Ve\u0107ina ljudi bi \u017eeljela \u017eivjeti veoma dugo, ali nitko ne \u017eeli ostariti. Starenje je proces koji po\u010dinje od samog ro\u0111enja i nastavlja se tijekom \u010ditava \u017eivota. Ulaskom u dublju starost, sve radnje i \u017eivotni procesi organizma se usporava\u00adju i treba im puno vi\u0161e vremena da se odvijaju nego kod mladog \u010dovjeka. \u010covjek gubi dio svoje snage i njegova \u010dula i osjeti gube o\u0161trinu. Obi\u010dno i naj\u010de\u0161\u0107e dolazi i do smanjenja tjelesne te\u017eine i visine. Zajedno s tim, mo\u017ee do\u0107i do slabljenja vida, djelomi\u010dne gluho\u0107e, sijede kose i do opu\u0161tenosti i ne gipkosti ko\u017ee.<\/p>\n
Ne stare svi ljudi podjednakom brzinom, ali se neke promjene koje dolaze s godinama ne mogu se izbje\u0107i.<\/p>\n
Na primjer, stanice bubrega, jetre, gu\u0161tera\u010de i slezene po\u010dinju po\u00adstupno propadati, zato \u0161to krvni kanali stare i ne opskrbljuju krvlju i hranom, kao nekad. \u0160titna i druge \u017elijezde isto tako propadaju.<\/p>\n
Cjelokupni sustav za krvotok u organizmu s godinama se po\u010dinje mijenjati i vi\u0161e ne funkcio\u00adnira<\/strong> onako aktivno kao nekad. Zbog tih promje\u00adna mi \u010dak i ne di\u0161emo na isti na\u010din. O\u010di, u\u0161i, kosti, zglobovi, krv, ko\u017ea, nokti i zubi, sve to po\u010dinje degenerirati ili propadati. To je razlog \u0161to stariji svijet \u010desto mora promijeniti svoj na\u010din \u017eivota i prehrane.Te su promjene biolo\u0161ke i ne mogu se sprije\u010di\u00adti, jednostavno zato \u0161to ostarjela tkiva i organi ne mogu vi\u0161e raditi punom snagom. Starosne promjene nisu svugdje jednake. \u010covjek od \u0161ez\u00addeset godina mo\u017ee imati neka tkiva i organe kao \u010dovjek od osamdeset godina, dok mu drugi organi mogu biti o\u010duvani kao kod \u010dovjeka od \u010detrdeset, trideset, pa \u010dak i dvadeset godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sigurno ste \u010duli za podatak da je u starom Rimu obi\u010dan prosje\u010dan \u010dovjek mogao o\u010dekivati da \u0107e \u017eivjeti najvi\u0161e 23 godine? <\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":962,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[56],"tags":[],"class_list":["post-963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=963"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/963\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/962"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}