{"id":973,"date":"2010-12-01T19:27:11","date_gmt":"2010-12-01T18:27:11","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/01\/kako-se-stvaraju-godovi\/"},"modified":"2015-07-23T23:47:48","modified_gmt":"2015-07-23T22:47:48","slug":"kako-se-stvaraju-godovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-se-stvaraju-godovi\/","title":{"rendered":"Kako se stvaraju godovi?"},"content":{"rendered":"<p>Presjekom nekog stabla starijeg od godinu dana vide se naizmje\u00adni\u010dni svijetli i tamni krugovi.<\/p>\n<p>Po jedan svijeti i jedan tamni krug \u010dine godi\u0161nji prsten, ili godinu; Godovi se razlikuju po \u0161irini i mnogim drugim detaljima. Te razlike prouzro\u00adkovane su vremenskim prilikama \u0161to su vladale za vrijeme odre\u0111enog godi\u0161njeg doba.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to su krugovi svjetlije boje, a za\u0161to tamni\u00adje? <\/strong><\/p>\n<p>Zato \u0161to drvo razli\u010dito raste u raznim godi\u00ad\u0161njim dobima. U prolje\u0107e i rano ljeto stanice drveta su ve\u0107e i imaju tanje zidove te zato izgledaju svjetlije. U kasno ljeto stanice su manje, imaju debele zidove i nalaze se \u010dvrsto priljubljene jedna uz drugu, tako se stvaraju tamniji krugovi.<\/p>\n<p><strong>Starost drveta mo\u017ee se odrediti brojanjem godi\u0161njih prstenova. <\/strong><\/p>\n<p>Znanstvenici \u010desto promatraju i prou\u010davaju godove da bi saznali kakve su bile vremenske prilike prije vi\u0161e godina u raznim dijelovima svijeta.Kad drvo raste, njegovo stablo nije jedini dio koji se iz godine u godinu pove\u0107ava. Raste i njegova kora. Naime, drvo ima tanak prsten \u017eivih stanica koje se dijele izme\u0111u stabla i kore, kambij. Nove stanice, koje se formiraju na unutarnjoj strani kambija, postaju drvo, a one na njegovoj vanjskoj strani \u010dine koru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Presjekom nekog stabla starijeg od godinu dana vide se naizmje\u00adni\u010dni svijetli i tamni krugovi.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":972,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[56,50],"tags":[],"class_list":["post-973","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/973","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=973"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/973\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/972"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=973"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=973"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=973"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}