{"id":977,"date":"2010-12-01T20:22:23","date_gmt":"2010-12-01T19:22:23","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/01\/kako-rastemo\/"},"modified":"2015-07-23T23:47:40","modified_gmt":"2015-07-23T22:47:40","slug":"kako-rastemo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-rastemo\/","title":{"rendered":"Kako rastemo?"},"content":{"rendered":"<p>Najzaslu\u017eniji \u010dimbenici koji izazivaju rast su <strong>nasljedni<\/strong> i nalaze se u <strong>zametku svakog \u017eivog bi\u0107a<\/strong>. I ljudska bi\u0107a i \u017eivotinje prolaze kroz nekoliko stupnjeva razvoja, to je jedna od osobina \u017eivih bi\u0107a. To su: embrionalni stupanj (u maj\u010dinoj utrobi), razdoblje dojen\u010deta, zatim dje\u00adtinjstva, mladosti, zrelog doba i, na kraju, starosti.<\/p>\n<p>Neka \u017eiva bi\u0107a jedva da imaju rano djetinj\u00adstvo. Neke ptice, na primjer, mogu letjeti \u010dim se izlegnu. Zamorac je sposoban brinuti se o sebi ve\u0107 nakon tre\u0107eg dana po dolasku na svijet. A ljudsko bi\u0107e je potpuno odraslo tek negdje oko dvadese\u00adte godine! Od prvog trenutka novoro\u0111en\u010de ima sve one \u017eiv\u010dane stanice koje \u0107e imati tijekom cijelog \u017eivota: <strong>mo\u017edane<\/strong> i <strong>periferne<\/strong>. Razvojna veza izme\u0111u ovih \u017eiv\u010danih stanica omogu\u0107ava djetetu da kontrolira svoje pokrete, da u\u010di i pona\u0161a se kao dru\u0161tveno ljudsko bi\u0107e. Sva ljudska bi\u0107a rastu na sli\u010dan na\u010din, ali ipak postoje i neke bitne razlike izme\u0111u djece razli\u010ditog spola. Dje\u010daci i djevoj\u010dice prolaze kroz iste faze, ali na razli\u010dite na\u010dine i razli\u010ditom brzinom.<\/p>\n<p>Tijekom prvih nekoliko tjedana nakon ro\u0111enja, tijelo raste znatno br\u017ee nego ikad kasnije tokom \u017eivota. Ve\u0107 pred kraj prve godine raste usporava, a tijekom \u010ditavog djetinjstva sasvim umjereno. Pri kraju djetinjstva brzina rasta po\u010dinje se ubrzavati. To razdoblje kod djevoj\u010dica nastupa obi\u010dno izme\u0111u jedanaeste i trinaeste godine, a kod dje\u010daka izme\u0111u dvanaeste i \u010detrnae\u00adste. Neko vrijeme oni rastu, sve dok ne dostignu najve\u0107u mogu\u0107u brzinu rasta. Potom brzina rasta po\u010dinje opadati, sve do trenutka kad rast potpuno prestaje.<\/p>\n<p>Pove\u0107anje visine i te\u017eine obi\u010dno ne idu proporcionalno. Najprije se raste u visinu, a potom se dobiva na te\u017eini. Kod mnoge djece postoji tzv. \u201ebucmasto razdoblje&#8221;, negdje izme\u0111u jedanaeste i dvanaeste godine. A tada dijete po\u010dinje naglo rasti i \u201ebucmasti izgled&#8221; se gubi.<\/p>\n<p><strong>Prestanak rasta<\/strong><\/p>\n<p><strong><\/strong>Novoro\u0111en\u010de je prosje\u010dno dugo 48 &#8211; 50 cm. Tijekom idu\u0107ih dvadeset godina du\u017eina tijela se pove\u0107ava preko tri puta i kod \u017eena prosje\u010dno iznosi oko 160 cm, a kod mu\u0161karaca oko 175 cm. Ali, \u010dovjek tada ne prestaje rasti. On zapravo i dalje raste, \u010dak i poslije dvadeset i pete godine, i svoju najve\u0107u visinu dosti\u017ee oko 35. ili 40. godine. Nakon tih godina \u010dovjek presta\u00adje rasti i po\u010dinje se \u201esmanjivati. Svatko se smanjuje poslije \u010detrdesete godine \u017eivota, otpri\u00adlike 1 cm svakih deset godina. Razlog tom smanjenju je postupni gubitak vode iz hrskavica u zglobovima kralje\u017enice.<\/p>\n<p><strong>Znate li da smo svakog jutra vi\u0161i nego pret\u00adhodne ve\u010deri, a da se tijekom dana smanjujemo?<\/strong><\/p>\n<p>Brzina rasta ovisno se mijenja za vrijeme razli\u010ditih godi\u0161njih doba. Mala djeca br\u017ee rastu ljeti nego zimi. Bolja hrana, kvalitetniji na\u010din \u017eivota, navike i \u010ditav niz drugih okolnosti \u010dine dana\u0161nje nara\u0161taje u prosjeku puno vi\u0161im nego prethodne.<\/p>\n<p>Visina rasta ovisi o radu \u010detiri \u017elijezde: \u0161titnja\u010di, hipofizi te grudnoj i spolnoj \u017eiljezdi. Kad ove \u017elijezde rade normalno i kad postoji odgovaraju\u0107a ravnote\u017ea izme\u0111u njihovih aktivnosti, rast je normalan. Ako hipofiza pretjerano funkcionira, ruke i noge previ\u0161e ra\u00adstu, a \u0161ake i stopala postaju veoma veliki. Ukoliko hipofiza nedostatno radi, osoba ostaje maloga rasta. Dijete se ra\u0111a s velikom grudnom \u017elijezdom, koja raste i tijekom djetinjstva. Kad dijete napuni trinaest ili \u010detrnaest godina, grudnu \u017elijezdu po\u010dinje zamjenjivati masno tkivo. Krajem puberteta ona se u ve\u0107ine osoba potpuno gubi. Na njenom mjestu ostaje masno tkivo. Takvo smanjenje grudne \u017elijezde pada u doba kad spolne \u017elijezde po\u010dinju raditi.Ponekad se spolne \u017elijezde prebrzo razvijaju, a rast grudne \u017elijezde se prerano usporava. U takvom slu\u010daju osoba ne dosti\u017ee prosje\u010dnu visi\u00adnu. Ako se spolne \u017elijezde po\u010dnu kasno razvijati, grudna \u017elijezda nastavlja raditi i takve osobe dosti\u017eu natprosje\u010dnu visinu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najzaslu\u017eniji \u010dimbenici koji izazivaju rast su nasljedni i nalaze se u zametku svakog \u017eivog bi\u0107a.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":976,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[56,50],"tags":[],"class_list":["post-977","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/977","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=977"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/977\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=977"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=977"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=977"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}