{"id":987,"date":"2010-12-02T15:30:00","date_gmt":"2010-12-02T14:30:00","guid":{"rendered":"http:\/\/e-kako.geek.hr\/2010\/12\/02\/kako-pcele-proizvode-med\/"},"modified":"2015-07-23T23:46:37","modified_gmt":"2015-07-23T22:46:37","slug":"kako-pcele-proizvode-med","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/znanost\/kako-pcele-proizvode-med\/","title":{"rendered":"Kako p\u010dele proizvode med?"},"content":{"rendered":"<p>Na svijetu ima pribli\u017eno 20000 vrsta p\u010dela na svim kontinentima osim Antarktike. Hrane se nektarom kao izvorom energije, te peludom, kao izvorom proteina. Otuda se i njihov \u017eivot i navike me\u0111usob\u00adno znatno razlikuju. Ali, za nas je vjerojatno najzanimljivije kako p\u010dele proizvode med i kako dru\u0161tvene p\u010dele organiziraju \u017eivot u svojim zajednicama.<\/p>\n<p>Da bi proizvela med, p\u010dela najprije obilazi cvjetove, pije njihov nektar i nosi ga u svojoj vre\u0107ici u mati\u010dnjak. Ta vre\u0107ica je sastavni dio p\u010delinjeg tijela, pro\u0161irenje organa za probavu i nalazi se u prednjem dijelu stomaka, ali sasvim odvojeno od njega. \u0160e\u0107er, kao sastavni dio nektara uzetog sa cvjetova, kemijski se mijenja jo\u0161 dok se nalazi u vre\u0107ici p\u010dele, \u0161to predstavlja prvu etapu u stvaranju meda iz cvjetnog nektara. Prije nego se nektar obradom pretvori u med, p\u010dela iz njega uklanja najve\u0107i dio vode pomo\u0107u procesa isparavanja. Nasuprot p\u010delama, bumba\u00adri u posebnim stanicama, tzv. &#8220;mednim lon\u010di\u0107i\u00adma&#8221; dr\u017ee med koji je jo\u0161 uvijek u teku\u0107em stanju, ba\u0161 kao i sam nektar, te im se brzo ukiseli. Ali je zato med \u0161to ga p\u010dele unose u sa\u0107e i tamo pohranjuju ispario toliko da gotovo i ne sadr\u017ei vodu, te se mo\u017ee odr\u017eati gotovo vje\u010dno.<\/p>\n<p><strong>A \u0161to se zbiva tijekom zime?<\/strong><\/p>\n<p>Uporedimo iznova bumbare i p\u010dele. U krajevima gdje vlada\u00adju umjerene temperature, mlade matice bumba\u00adra uvuku se duboko u rupe u pijesku \u0161to su ih same iskopale ili se sklone na neka druga pogodna mjesta i tako prezime. One su jedini \u010dlanovi zajednice koji uop\u0107e pre\u017eive zimu! P\u010dela radilica u sezoni \u017eivi 30-45 dana, a matica \u017eivi i do sedam godina, a dnevno izlegne jaja\u0161aca do tri svoje te\u017eine.<\/p>\n<p>U prolje\u0107e, svaka pre\u017eivjela matica osniva novu dru\u0161tvenu zajednicu. P\u010dele su mnogo sretnije. Imaju uro\u0111enu spo\u00adsobnost prilagodbe \u010dak i surovim klimatskim uvjetima. Njihova dru\u0161tvena organizacija je vrlo efikasna i slo\u017eena, te se unekoliko mo\u017ee uspore\u00additi s ljudskom dru\u0161tvenom zajednicom.<\/p>\n<p>U ko\u0161nici, gdje p\u010dele \u017eive, p\u010dele radilice, vrlo precizno pode\u0161avaju temperaturu. Ona se ljeti stalno odr\u017eava na 32\u00b0C u dijelovima ko\u0161nice gdje se razvijaju mlade p\u010dele. A za vrijeme zimskih dana, temperatura u ko\u0161nici ne smije pasti ispod 7\u00b0C ispod ni\u0161tice. Med iz ko\u0161nice slu\u017ei za prehra\u00adnu p\u010dela, ali i kao &#8220;gorivo&#8221;. P\u010dele raspola\u017eu uro\u0111enom sposobno\u0161\u0107u spre\u010davanja pada tempe\u00adrature na taj na\u010din \u0161to pove\u0107avaju potro\u0161nju meda.Med p\u010dele jedna od najsigurnijih hrana \u2013 ve\u0107ina opasnih bakterija uop\u0107e ne mogu \u017eivjeti u medu!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na svijetu ima pribli\u017eno 20000 vrsta p\u010dela na svim kontinentima osim Antarktike.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":986,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[56,50],"tags":[],"class_list":["post-987","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","category-znanost"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=987"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media\/986"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/e-kako\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}