Kako bi \u0161to bolje razumjeli Fibonaccijevu strategiju kla\u0111enja, potrebno je prvenstveno znati \u0161to je Fibonaccijev niz. Fibonaccijev niz je niz brojeva \u010diji je svaki idu\u0107i \u010dlan jednak zbroju dva prethodna. Konkretan primjer Fibonaccijevog niza bio bi: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13… Kao \u0161to mo\u017eemo primijetiti tre\u0107i \u010dlan je jednak zbroju prva dva \u010dlana, \u010detvrti \u010dlan jednak je zbroju drugog i tre\u0107eg \u010dlana i tako dalje u beskona\u010dnost. Princip ulaganja na oklade koriste\u0107i Fibonaccijevu strategiju zasniva se na ovom nizu. <\/p>\n\n\n\n
2007. godine objavljen je \u010dlanak “Bit Fibonaccijeve strategije za kla\u0111enje<\/a> na nogomet”, autora Fragiskosa Archontakisa i Evana Osbornea i poprili\u010dno je jednostavno obja\u0161njeno kako se koristiti ovom strategijom. Potrebno se kladiti na nerije\u0161en ishod utakmice i ako izgubite, kladite se opet. Pritom je potrebno po\u0161tovati samo 2 jednostavna pravila: kladite se na ishode kada je kvota<\/a> iznad 2.618 i uloge pove\u0107avajte sukladno Fibonaccijevom nizu. Ideja je ro\u0111ena 1989. godine zahvaljuju\u0107i teoriji da je kladionicama najte\u017ee predvidjeti kada \u0107e utakmica zavr\u0161iti nerije\u0161enim rezultatom i da ukoliko kontinuirano pove\u0107avate svoj ulog, pokrit \u0107ete sve prija\u0161nje gubitke i profitirati uz to. <\/p>\n\n\n\n Gledaju\u0107i podatke za, primjerice, englesku Premier ligu iz sezone 2011.\/12., imamo odigranih 380 utakmica, od kojih je 93 zavr\u0161ilo nerije\u0161enim ishodom. To zna\u010di da je 24.5% svih utakmica zavr\u0161ilo nerije\u0161eno. Zanimljivo je da je na svih 380 utakmica kvota za nerije\u0161eno iznosila preko one zacrtane od 2.618. Ovo zna\u010di da bi isplatili dobitak jednom u svake 4 utakmice. Statisti\u010dki, to bi zna\u010dilo da bi proma\u0161ivali ishod na ulozima od 1, 1 i 2 unita a dobivali na ulozima od 3. Kada uzmemo u obzir da je prosje\u010dna kvota na nerije\u0161eni ishod te sezone bila 4.203, svaki put kada pogodite ishod zaradili bi 12,61 unit (prethodno bi ulo\u017eili ukupno 7 unita). Nakon 380 utakmica va\u0161 \u010disti profit bio bi 1786.7 unita – sve od onog prvog po\u010detnog uloga od 1 unita.<\/p>\n\n\n\n Ako koristite ovu strategiju kao \u0161to je opisano i ula\u017eete samo na jednu odabranu ligu, mogli biste nai\u0107i na probleme. Jedan od njih bio bi taj da se vi\u0161e utakmica igra u isto vrijeme i nemate \u0161ansu pove\u0107avati svoj ulog ako proma\u0161ite ishod odre\u0111ene utakmice jer i ostale traju istovremeno. Uz to, postoji i situacija u kojoj du\u017ei period nijedna utakmica ne zavr\u0161i nerije\u0161eno pa se tako stvori rupa u igra\u010devom bud\u017eetu i do\u0111e do nemogu\u0107nosti novog uloga. Ako vam se desi peh kao \u0161to se jednom desilo Manchester Unitedu koji je u sezoni 2008.\/09. odigrao 20 utakmica u nizu bez nerije\u0161enog ishoda, za uplatu na 21. utakmicu morate imati 10,946 unita, ukoliko ste po\u010deli sa samo 1 unitom. Iz prilo\u017eenog samo jo\u0161 jednom mo\u017eemo do\u0107i do zaklju\u010dka da savr\u0161ena strategija ne postoji i da \u0107ete ponekad ipak ovisiti o samoj sre\u0107i vi\u0161e nego o strategiji.<\/p>\n\n\n\n Kao i sam Fibonaccijev niz, i Fibonaccijeva strategija je najbolje prihva\u0107ena kao matemati\u010dki koncept. Kao i kod ve\u0107ine raznih sli\u010dnih strategija, one savr\u0161eno funkcioniraju u idealnim uvjetima, to\u010dnije kada bi igra\u010d imao neograni\u010deno mnogo sredstava u svom bud\u017eetu. Kratkoro\u010dno gledano, svaka strategija mo\u017ee biti vrlo isplativa, ali kako vrijeme odmi\u010de sve su ve\u0107e \u0161anse za gubitak. Ono \u0161to je jedino sigurno u svemu ovome jest da razne strategije mogu biti prilago\u0111ene osobi i njihovim osje\u0107ajima kada i \u0161to odigrati pa tako ne treba bje\u017eati od njih ve\u0107 poku\u0161ati izvu\u0107i \u0161to je god vi\u0161e mogu\u0107e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kako bi \u0161to bolje razumjeli Fibonaccijevu strategiju kla\u0111enja, potrebno je prvenstveno znati \u0161to je Fibonaccijev niz. Fibonaccijev niz je niz brojeva \u010diji je svaki idu\u0107i \u010dlan jednak zbroju dva prethodna. Konkretan primjer Fibonaccijevog niza bio bi: 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13… Kao \u0161to mo\u017eemo primijetiti tre\u0107i \u010dlan je jednak zbroju prva dva \u010dlana, […]<\/p>\n","protected":false},"author":3841,"featured_media":880,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[25],"tags":[194,45],"modified_by":"Filip C","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/877"}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3841"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=877"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/877\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/media\/880"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/jackpot\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Fibonaccijeva strategija u praksi<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Mane Fibonaccijeve strategije<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Zaklju\u010dak – isplati li se koristiti Fibonaccijevu strategiju?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n