Carski rez (lat. secft’o caesarea, engl. caesarean section, njem. Kaiserschnllt, tal. taglio cesareo) je operacija, kojom se kroz rez trbušne stjenke (laparotomija) i maternice (hisferotomija) porađa dijete i posteljica te se potom vrši šivanje maternice i slojeva trbušne stjenke. Danas je to najčešća velika operacija u porodništvu, a ujedno je i najstarija operacija iz područja abdominalne kirurgije.
Sve na temu carski rez pročitajte u ovom opširnom članku.
Iako se dugo vjerovalo da naziv „carski” potječe od rimskog imperatora Gaja Juija Cezara (100-44. pr.n.e.), koji je prema legendi rođen carskim rezom, danas se to smatra nevjerojatnim, jer je utvrđeno da je njegova majka živjela nakon porođaja više godina, a carski rez je do 17. stoljeća bio smrtonosan za majku.
Drugo moguće tumačenje je da naziv potječe iz rimskog zakonika lex caesarea, koji je obvezivao učiniti operaciju nad umirućom trudnicom s ciljem spašavanja djeteta. Konačno, najlogičnije objašnjenje naziva potječe iz srednjeg vijeka od latinskih riječi Sectio i ab utero caeso koji znače rezati, odnosno izrezan (izvađen) iz maternice, a novorođenčad koja su rođena ovom operacijom nazivana su izrezani (lat. caesones) ili nerođeni (lat. nonatus).
Na temu Carski rez – Tomislav Kulaš, dr.med. specijalist ginekologije i opstetricije subspecijalist fetalne medicine i opstetricije – Klinika za ženske bolesti i porode Kliničke bolnice „Merkur” u Zagrebu.
Carski rez je nekada bila isključivo smrtonosna operacija ili operacija koja se izvodila da bi se spasio život djeteta na mrtvoj ili umirućoj majci. U prvoj polovici 19. stoljeća smrtnost majki od carskog reza je bila 60-100%, a početkom 20. stoljeća majčinski pomor iznosio je 25%, a djece 24%, najčešće zbog sepse ili iskrvarenja.
Tehnika operiranja se razvijala sukladno stručnim spoznajama vremena u kojima se izvodila i ovisila je o napretku asepse, abdominalne kirurgije, anestezije, transfuzije. Tako su se mijenjali rezovi trbušne stjenke (uzdužni, poprečni) i maternice, kao i načini šivanja maternice (višeredno, dvoredno, jednoredno) te materijali za šivanje (žica, catgut, svila, sintetički apsorptivni materijali i drugo). Prekretnicu i napredak u dotadašnjim tehnikama operiranja donio je H. Dorffler, kada je 1929. god. objavio opis tehnike carskog reza koja je bila tehnika operiranja carskog reza u prvoj polovici 20. stoljeća, a u nekim bolnicama se primjenjuje i danas. Posljednjih desetljeća 20. stoljeća na temelju suvremenih spoznaja kirurške tehnike M. Starck uvodi novu metodu nazvanu po bolnici u kojoj je osmišljena, a to je Misgav Ladach metoda carskog reza.
Učestalost carskih rezova je u stalnom porastu zbog brojnih opravdanih i neopravdanih medicinskih i nemedicinskih razloga i s takvim trendom bi trebalo stati. Stručnjaci preporučuju da bi učestalost carskih rezova u najvećim i najopremljenijim rodilišnim centrima (3.razine) s velikom koncentracijom trudničke i porođajne patologije trebala biti oko 15%, dok bi u manjim rodilištima taj postotak morao biti čak i manji.
U praksi u našim bolnicama postotak carskih rezova je oko 20% (prosjek za Republiku Hrvatsku u 2011. godini je 18,7%). Premda su se operacijska tehnika i logistika značajno poboljšale i tako smanjile pomor rodilja prilikom carskog reza, moramo imati na umu da je i danas carski rez ozbiljna operacija koja nosi svoje rizike.
Čak je 4-8 puta veća mogućnost smrti rodilje tijekom carskog reza, nego kod poroda vaginalnim putem, a do 20 puta je veća mogućnost poslijeoperativne infekcije i drugih komplikacija, kao na primjer dugotrajno zarastanje rane na trbuhu, ozljeda mokraćnog mjehura ili drugih unutarnjih organa, veći gubitak krvi s posljedičnom potrebom za transfuzijom, nastajanje krvnih ugrušaka najčešće u venama nogu i njihovo putovanje u pluća gdje mogu izazvati plućnu emboliju itd. Mali broj žena može doživjeti glavobolju nakon regionalne anestezije. Alergijske ili neželjene reakcije na anestetik su također moguće.
Prilikom izvođenja samog kirurškog reza na maternici ponekad se dogodi da se skalperom slučajno površinski malo zareže i dijete. Mora se imati i u vidu da kod poroda carskim rezom iz djetetovih pluća ne dolazi do potpunog istiskivanja plodne vode, kao što se to spontano događa prilikom prolaska kroz porođajni kanal kod vaginalnog poroda. Poslijeoperacijski oporavak žene nakon poroda carskim rezom je svakako duži i teži u odnosu na prirodni porod vaginalnim putem. Ukoliko je sve proteklo u najboljem redu nakon poroda carskim rezom žena s djetetom napušta rodilište najranije 4. ili 5. dan, dok nakon nekompliciranog prirodnog vaginalnog poroda kući se ide već nakon 2 ili 3 dana.
Rađanje putem carskog reza također utječe na kasniju mogućnost ponovnog rađanja odnosno može smanjiti šanse da žena ponovo zatrudni. Kod takvih slučajeva veća je šansa da žena ima izvanmatričnu trudnoću, stanje koje nikada ne rezultira rađanjem živog djeteta, a takva trudnoća je po život opasna za ženu. U sljedećim trudnoćama nakon poroda carskim rezom veća je učestalost abnormalnog položaja djeteta (npr. zadak), nepovoljnog položaja posteljice koji onemogućuje izlazak djeteta (lat. placenta praevia) te uraštanja posteljice u stjenku maternice, obično u području ožiljka od prethodnog carskog reza, pa govorimo o prirasloj (lat. placenta adbaerens), srasloj, urasloj ili prorasloj posteljici (placenta accreta, increta, percrefa). Sve su to stanja koja mogu ugroziti život majke i život djeteta. Isto tako u trudnoćama iza prethodnog carskog reza veća je opasnost od razdora maternice(jlat. ruptura uteri) na mjestu ožiljka na maternici, koje može biti stanjeno na svega 3-4 milimetra.
Da bi se takva opasna situacija izbjegla pravilo je da se u žena koje su imale dva prethodna poroda dovršena carskim rezovima, treći puta planira carski rez nakon što se potvrdi zrelost djeteta. Međutim, žene koje su imale samo jedan, prethodni carski rez, drugi porod je moguće dovršiti i prirodnim vaginalnim putem. To je moguće ako za to ne postoje prepreke koje su i prvi puta bile razlog za carski rez te nakon ultrazvučne procjene debljine ožiljka na maternici i veličine te položaja djeteta.
Znanstveni dokazi već godinama preporučuju vaginalni porod nakon prijašnjeg carskog reza (engl. VBAC – vaginal birth after cesarean) radije nego ponovljeni carski rez, a u Republici Hrvatskoj je u 2011. godini postotak takvih poroda iznosio 31,4%.
Uzevši u obzir sve do sada navedeno, kao i činjenicu da u Republici Hrvatskoj zakonski ne postoji carski rez na želju rodilje, žene koje se žele odlučiti na porod carskim rezom, iako za to ne postoje medicinski opravdani razlozi (indikacije), a najčešće zbog vlastite udobnosti, straha od bolova i vaginalnog poroda, moraju temeljito preispitati svoje stavove i biti svjesne da se žele podvrgnuti velikom, potencijalno opasnom operacijskom zahvatu, koji je nepotreban.
Apsolutne medicinske indikacije za carski rez jesu stanja pri kojima je vaginalni porođaj nemoguć ili je akutno ugrožen život majke ili djeteta, a to su na primjer: posteljica koja je nisko i u potpunosti prekriva ušće maternice, te tako sprječava izlazak djeteta (lat. placenta praevia totalis centralis), uska zdjelica (III i IV stupanj), zapušteni poprečni položaj djeteta, prijeteća ili započeta djetetova patnja (nedostatak kisika, asfiksija, hipoksija) tijekom poroda, prijeteći razdor (ruptura) maternice u I i II porođajnom dobu, kada pupkovina ispadne i nade se pritisnuta između dječje glavice i tvrdog djela porođajnog kanala itd.
Relativne indikacije za carski rez su ona stanja pri kojima je porođaj vaginalnim putem moguć, ali se zbog spoznaja struke i pravila dobre kliničke prakse preporuča učiniti carski rez. To su npr.: prethodni carski rez i stav djeteta zatkom, stav zatkom i veliko dijete (> 3800g), produljeni porođaj (> 18 sati), prijevremeno curenje plodove vode (RVP) kod prethodnog carskog reza i nezrelog materničnog vrata itd. Nerijetko se i blizanačke trudnoće, a trojci u pravilu, porađaju carskim rezom. Carski rez može biti hitni (akutni, žurni, urgentni), koji se najčešće izvodi zbog iznenadno nastalog stanja u porodu koje ugrožava život djeteta ili majke.
Programski (planirani, „na hladno”, elektivni) carski rez se zbog određenih indikacija planira prije nego što porod započne. Važno je naglasiti da se odluka o carskom rezu donosi individualno za svaku trudnicu i njeno dijete. Tijekom carskog reza moguće je učiniti i još neke zahvate, kao što je npr. sterilizacija majke (podvezivanje ili presijecanje jajovoda), na njen pisani zahtjev i ako zadovoljava zakonske uvjete (35 godina života i barem jedno zdravo dijete).
Ako se carski rez planira (elektivni carski rez) trudnica će biti zaprimljena u bolnicu jedan dan prije planiranog zahvata. Svaka trudnica koja ide na carski rez bi trebala pročitati i potpisati formular informiranog pristanka, kojim će dati svoj pisani pristanak za carski rez nakon što je detaljno upoznata sa svim opasnostima i mogućim komplikacijama koje se mogu dogoditi.
Prije samog carskog reza, nakon što joj se izvadi uzorak krvi za osnovne laboratorijske pretrage, rodilja će proći kratki postupak pripreme, koji se sastoji od davanja klizme, brijanja stidnih dlaka i postavljanja urinarnog katetera.
Carski rez se izvodi u regionalnoj (spinalnoj, epiduralnoj) ili općoj endotrahealnoj anesteziji. U regionalnoj anesteziji rodilja je tokom cijele operacije budna i može vidjeti svoje dijete čim se rodi. Rodilja će od lijekova dobiti jednu profilaktičku dozu antibiotika intravenozno, supkutano će dobivati lijek za profilaksu nastanka tromboze jednom dnevno do potpune mobilizacije (ustajanja iz kreveta), a nakon operacije će primati infuzije za nadoknadu tekućine te lijekove protiv bolova.
Rez na koži trbuha izvodi se u većini slučajeva poprečno u donjem dijelu trbuha, jer je to mjesto najpogodnije za porađanje djeteta, a ožiljak je estetski prihvatljiv ženi. Prvo se radi rez prednje trbušne stjenke, slijedi rez maternice i plodovih ovoja te se na dobiveni otvor porađa dijete. Porodničar rukama hvata dijete, a asistent, potiskujuću svod maternice pomaže.
Nakon porađanje djeteta pupkovina se podvezuje i reže, a dijete se predaje neonatologu (specijalist pedijatar za novorođenčad). Slijedi porod posteljice i pregled materišta (unutrašnjost maternice). Pregledava se trbušna šupljina te slijedi šivanje maternice i prednje trbušne stjenke. Koža se može zatvoriti pojedinačnim šavima, metalnim stapler kopčicama ili potkožnim produžnim resorptivnim šavom, koji se ne vidi izvana i nije ga potrebno vaditi nakon operacije.
Prosječno trajanje carskog reza je oko 30-45 minuta, a ako se primjenjuje Misgav Ladach metoda trajanje je skraćeno na 15-20 minuta.
Kako nauka gleda na carski rez, i što sve trebaju znati buduće majke?
Rano ustajanje iz kreveta 6-8 sati nakon carskog reza smanjuje rizik od tromboze, infekcije, ileusa te smanjuje poslijeoperacijsku bol, što omogućuje rano započinjanje dojenja unutar nekoliko sati od operacije, a to pomaže bržoj involuciji uterusa. Tekućina na usta i lagana ishrana dobivaju se nakon prestanka mučnine i uspostavljanja crijevne peristaltike (12 sati nakon operacije).
Rano započinjanje uzimanja hrane na usta omogućuje brzi psihofizički oporavak te se korigira gubitak proteina nastao njihovom pojačanom razgradnjom tijekom operacijskog stresa. Potpuni oporavak od carskog reza mora biti postepen i traje nekoliko tjedana, pa i mjeseci. Preporučuje se apstinencija od spolnih odnosa 6 tjedana od carskog reza. Nakon poroda carskim rezom ženama koje planiraju imati još djece savjetuje se da pauziraju, odnosno da ne zatrudne, u periodu od 1,5-2 godine, da bi rez na maternici u potpunosti zarastao.
Misgav Ladach tehnika operacije carskog reza rezultat je kritičke procjene svakog kirurškog koraka s ciljem najmanje mogućeg oštećenja tkiva, uklanjanja nepotrebnih i nekih štetnih koraka te poboljšanja sigurnosti, jednostavnosti i učinkovitosti zahvata. Preferira se tupi ulazak u trbuh, što se postiže uglavnom razmicanjem tkiva prstima i minimalnom upotrebom oštrih kirurških instrumenata, a šivanje slojeva trbušne stjenke je svedeno na samo tri, čime se smanjuje mogućnost nastanka poslijeoperacijskih priraslica u trbušnoj šupljini, jer se smanjuje količina kirurških šavova, koji unatoč svemu ipak izazivaju reakciju stranog tijela u organizmu. Tako se skraćuje trajanje operacije, a time i anestezije, manji je gubitak krvi, smanjena je potreba za antibioticima, analgeticima i antipireticima, brži je oporavak i mogući je raniji otpust iz bolnice (4. poslijeoperacijski dan).
Misgav Ladach metoda porod carskim rezom čini bližim prirodnom, vaginalnom porodu. Misgav Ladach tehnika operacije carskog reza može se nazvati i minimalno invazivni carski rez, a danas je metoda izbora carskog reza temeljena na dokazima suvremene medicine i njenom uporabom u svakodnevnoj praksi u čitavome svijetu unatrag više od 15 godina.
