Trebamo znati da su probiotici naši doživotni suputnici.
Naime, oni su vezani za čovjeka, kao i čovjek za njih jer ne treba zaboraviti da je korist obostrana, već od prvih trenutaka života novorođenčeta.
Dobre bakterije nas tako štite već od prvih dana našeg života. Trebamo znati da se u nekim slučajevima ova simbioza ne odvija po ‘planu’, što znači da je u tom slučaju oslabljen i čovjekov imunitet. Svakako je dobro za naše zdravlje da se bakterije nastane u našem organizmu, kako je to priroda i predvidjela.
Da budemo precizni i naglasimo da su mnoga promatranja na životinjama dala rezultate kako su životinje koje nemaju razvijenu mikrofloru crijeva, lošijeg imuniteta od onih koje imaju. Mikroflora gastrointestinalnog trakta u novorođenčeta razvija se pod utjecajem mikroflore u rodnici i analnom otvoru majke, kao i pod utjecajem okoliša. Zbog toga i ne čudi činjenica da je kod djece, koja su rođena carskim rezom i djece koja su smještena u inkubatoru, u najranijem životnom razdoblju prisutno značajno manje poželjnih bakterija.
Prehrana novorođenčadi također ima utjecaja na razvoj mikroflore te su u povoljnijem položaju djeca hranjena majčinim mlijekom. Kod te djece se rjeđe javljaju infekcije probavnog sustava, a to možemo zahvaliti dominaciji bifidobakterija. Pored toga, probiotici kod male djece ublažavaju alergijsku reakciju na kravlje mlijeko koja se očituje kao atopični ekcem.
Broj bakterija u lumenu tankog crijeva je, zbog bržeg prolaza njegovog sadržaja, manji nego u debelom crijevu. Zbog toga se bakterije nastoje čvrsto vezati za mukozu i prilagoditi uvjetima okoline. Uspješnost u natjecanju, u vezivanju na receptore, između patogenih i nepatogenih bakterija ovisi o uvjetima okoline, a nepravilna prehrana i prisutnost stresa pomažu razmnožavanju patogenih bakterija, što se kasnije negativno odražava na sveukupno zdravlje osobe.
