Tipične prepoznatljive tegobe koje se javljaju u slučaju srčanog udara su snažna bol u prsima, moguće sa širenjem u donju čeljust, i u neku od ruka, a može se osjetiti i u objema rukama.
Također, ako se javio infarkt, osoba može osjetiti tegobe u leđima, te imati neobjašnjivu pojavu znojenja, kao i bljedilo i općenito loše stanje, kao i neobjašnjiv strah od moguće smrti. Tegobe traju više od 10-20 minuta i mogu varirati u svojoj jačini.
Ipak, u velikom broju slučajeva, postoje velika odstupanja od ovih tipičnih smetnji. To znači da ne morate osjetiti sve spomenute simptome, a opet možete doživjeti infarkt. Tako na primjer srčani udar može početi s puno blažim osjećajem nelagode u prsima, stezanjem, osjećajem nedostatka zraka, što može potrajati s varijacijama i do nekoliko sati, pa čak i nekoliko dana, prije nego što se osoba zaputi u hitnu službu. Isto tako, može biti slučaj da osoba sa šećernom bolešću, starija osoba ili žene, na neki drugi način osjete ove probleme sa srcem, odnosno dožive srčani udar.
Općenito govoreći, prvi znak srčanog udara, posebice onog koji zahvaća donju stjenku srca, može biti i mučnina i povraćanje. Kod teškog, velikog srčanog udara može doći do zatajivanja pumpne funkcije srca, dok se kod nekih srčanih udara javljaju vrlo ozbiljni poremećaji u srčanom ritmu, koji mogu biti uzrokom iznenadne srčane smrti.
Svi mi strahujemo od srčanog udara, baš iz razloga što on može biti fatalan. Zbog toga je jako važno, na vrijeme prepoznati simptome, kako bi se osoba pravovremeno javila medicinskom osoblju, te liječila prije nego bude kasno.
Naime, uspjeh liječenja znatno ovisi o brzini početka liječenja. Terapija se sastoji u otvaranju zatvorene koronarne arterije, a to znači da će u slučaju pravovremene intervencije, odnosno otvaranja arterije koja je odgovorna za srčani udar, oštećenje srčanog mišića biti manje i samim time prognoza tog bolesnika će biti znatno bolja.
Budući da jedan velik broj osoba ne prepoznaje da se radi o srčanom udaru, oni dolaze kasno u hitnu službu, zbog čega postupak liječenja započinje s velikom odgodom, pa su i rezultati terapije znatno lošiji nego u prvih nekoliko sati od početka tegoba. Vrijeme je toliko važno da kardiolozi govore o “zlatnom” prvom satu, budući da je uspjeh liječenja najbolji ukoliko je moguće zatvorenu arteriju otvoriti već unutar sat vremena od početka boli.
Koji su simptomi srčanog udara? Kako ih prepoznati, i kada se javiti u hitnu službu?
Simptomi infarkta srca su jaka bol, stezanje i gušenje u sredogruđu. Pacijent raširenom šakom pokazuje gdje ga boli. Bol se može se širiti u ruku, vilicu ili trbuh. Kod dijabetičara infarkt srca može proći bez bolova. Bol kod angine pektoris i kod infarkta je sličan, samo što je kod infarkta mnogo jači i ne prestaje ni nakon uzimanja terapije za anginu pektoris.
Faktori rizika su dobro poznati, pa da ih spomenemo
Uzroci oštećenja arterijskog zida uključuje: Povišenu razinu kolesterola i triglicerida u krvi, visoki krvni tlak, duhanski dim, dijabetes, gojaznost, smanjena fizička aktivnost, prekomjeran unos alkohola i razna oboljenja srca i krvnih žila.
Kako preventivno djelovati? Najbolji način prevencije i ublažavanja napredovanja bolesti je umjeren, zdrav stil života. Važna je pravilna ishrana, kao i pravilna fizička aktivnost. Ukoliko vam je liječnik propisao terapiju, važno je da se pridržavate te terapije, te da redovno radite sistematski i zakazani kontrolni pregled. Prestanak pušenja, je također jako poželjan, pa o tome nećemo trošiti previše riječi.
Pravilna ishrana treba da bude takva da održava optimalnu tjelesnu masu i osigurava sve neophodne hranljive supstance u optimalnim količinama, pri čemu treba obratiti posebnu pažnju da unos kolesterola ne bude veći od 300mg a da se poveća unos Omega3 masnih kiselina.
Svakodnevna aerobna fizička aktivnost, kao što je šetnja, vožnja bicikla i plivanje, mora se sprovoditi ako je odobrena od strane kardiologa.
Kako smo već spomenuli, važni su redovni sistematski i zakazani kontrolni pregledi kod liječnika opće prakse i kardiologa te analize glukoze, triglicerida i ukupnog kolesterola u krvi i njegovih frakcija, kao i odnos HDL/LDL kolesterola, što pokazuje faktor fizika za nastanak infarkta.
Također, poželjno je uraditi povremene testove opterećenja fizičkom aktivnošću, odnosno ergometriju. Posebnu pažnju posvetite sebi ako znate da je netko iz vaše porodice imao infarkt srca, anginu pektoris ili infarkt mozga.
