Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

alternativa.hr

Savjeti i Trikovi

Što se zapravo dogodi s kožom kada potamni na suncu?

Svi volimo dobiti boje tijekom ljeta, no malo nas zapravo zna što se događa sa kožom kada potamni na suncu.

Dali ste znali da se i tamnjenje kože bez opeklina smatra štetnim? Naravno, nema mjesta panici, ali neki stručnjaci smatraju i takvo tamnjenje štetnim.

Naime, naša koža nema nikakve koristi od tamnijeg tena zbog čega je važno znati što se zapravo dogodi s kožom kada pocrnimo na suncu.

Tamnjenje kože odgovor je na mutacije koje se dogode u ljudskom DNK kada smo izloženi sunčevim zrakama.

Pri sunčanju koža se zapravo oštećuje na staničnoj razini i upravo ta mikroskopska šteta može na kraju izazvati razvoj stanica tumora. Šanse za takav scenarij su znatno manje nego u slučaju kada dobijemo opekline, ali su ipak prisutne. Kada su stanice kože izložene sunčevim UV zrakama, prebacuju se u sigurnosni način rada te stanice na površini kože počnu primati stanice tamnijeg pigmenta, melanocite koje tvore pigment melanin. Na taj način melanocit sprečava prodiranje UV zraka u najkorisnije dijelove stanica kože.

Stanice zatim taj pigment gomilaju na površini staničnog nukleusa, te na taj način tvore zaštitu poput kišobrana. Kada se pigment nagomila, kože postane tamnija. Što je koža više izložena suncu, to se pigmentirani štit više stvara.

Zbog toga koža postaje sve tamnija što više vremena provodite na suncu. Osobe sa svjetlijim tonom kože ne mogu stvoriti dovoljno pigmenta, odnosno zaštite. Što je zaštitni kišobran svjetliji, to ima više rupa i zbog toga slabije štiti. Međutim, čak i kod osoba koje lako pocrne, ovaj prirodni štit  nikada ne pruža potpunu zaštitu te ne može zamijeniti zaštitu koju daje krema za sunčanje.

Kako pravilno koristiti Vitamin D?

Većina dermatologa preporuča korištenje kreme za sunčanje s minimalnim faktorom 30 kako biste se zaštitili od štete koju mogu izazvati sunčeve zrake.

Moguća šteta uključuje i mutacije DNK koje mogu izazvati rak kože i slabljenje vezivnog tkiva čija je posljedica pojava bora, obješene kože i sunčevih pjega. Treba naglasiti i da su ljudi s tamnijom bojom kože, iako prirodno obdareni s puno melanina bez obzira izlagali se suncu ili ne, također podložni pojavi raka kože i drugim oblicima štete nastale od sunčevih zraka. Pazite se i doznajte na koji način opekline na određenim dijelovima tijela povećavaju rizik od melanoma.

Dodatna doza vitamina D svima nam dobro dođe, ali kada se izlažemo suncu uvijek to treba činiti pravilno. Štitite se kremom s minimalnim faktorom zaštite 30 i ponovno je nanosite za vrijeme sunčanja, nosite pokrivalo za glavu te što više vremena provodite u hladu.

Ostavi komentar

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Provjerite još i ovo

Zdravlje i ljepota

Jetra je centar metabolizma svakog čovjeka i drugi po redu najveći unutarnji organ. Njena glavna funkcija je izmjena tvari u organizmu, što je čini...

Zdravlje i ljepota

Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), komentirao je moguće scenarije oko koronavirusa u Hrvatskoj, ali i u svijetu. I pritom je...

Zdravlje i ljepota

Rivanol ili etakridni laktat je aromatično organsko jedinjenje bazirano na akridinu. Narandžasto-žute je boje i ima opor i jak miris. Rastvoren u vodi najčešće...

Zdravlje i ljepota

U posljednjih 6 dana zabilježeno je 21 novi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, a od toga u jučerašnjem danu zabilježeno je njih 11. To je...