Zdravlje

Proljev možete liječiti sami, ali je nekada potrebna stručna pomoć

Ovisno dali je riječ o kroničnom ili akutnom proljevu, ili proljevu koji je izazvan bakterijski ili virusno – tako se treba i liječiti. Postoji još i putnički proljev, pa ćemo u nastavku objasniti sve poznate vrste proljeva, i napisati kako se koji liječi.

Proljev je uvijek neugodan, i smeta nam u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Rijetko kada je opasan po zdravlje ili život osobe, no može nekada izazvati dodatne komplikacije sa zdravljem. Potrebno je na vrijeme procijeniti o kojem proljevu je riječ, pa odlučiti dali ga liječiti kod kuće ili je pak potrebno posjetiti liječnika.

Akutni proljev često možemo liječiti sami, kod kuće i o tome smo već detaljno pisali. Pročitajte članak u kojem je objašnjeno kako liječiti akutni proljev.

Osim nespretnih okolnosti koje dovode do proljeva, njega mogu uzrokovati i veće prirodne kataklizme, ali i promjene prebivališta, te općenito neke stresne situacije. Proljev često uzrokuju različite vrste bakterija, virusa, gljivica i parazita. Trebamo znati da stres može izazvati mučninu u trbuhu, pa na kraju i proljev.

Svjetska Zdravstvena Organizacija WHO proljev definira kao stanje kada osoba ima učestalo pražnjenje uz pojavu 3 ili više kašaste i/ili tekuće stolice dnevno. Stolica je većeg volumena i vlažnosti nego što je to inače normalno za neku osobu.

Ova neugodna pojava je najčešće simptom nekih drugih bolesti. Proljev često ukazuje na bolesti probavnih organa, tankog i debelog crijeva, gušterače, jetre, bubrega, ali i nekih metaboličkih poremećaja poput bolesti štitnjače. Na proljev inače gledamo kao neku vrstu probavne smetnje, osobito u ljetnim mjesecima te u zemljama s niskim higijenskim standardom. Ako je riječ o blažoj pojavi proljeva, mjesta za strah nema, i takav proljev traje dan ili dva, nakon čega spontano i nestaje. Mogu ga uzrokovati razne vrste bakterija, virusa, gljivica i parazita, neki lijekovi, netolerancija na hranu te bolesti želuca, tankog i debelog crijeva. Mogu ga uzrokovati i razni nepoznati uzroci, osobito ako ste negdje na putovanju, odmoru, izvan svog grada, domovine ili kontinenta.

Važno je prepoznati vrstu proljeva i pravilno postupiti

Proljev

Akutni proljev prolazi spontano, ali si možemo pomoći ublažiti simptome i ubrzati oporavak.

Prema trajanju, proljev može biti akutan ili kroničan. Akutni proljev se pojavi naglo, blagog je tijeka i uglavnom prođe spontano za par dana. Traje najduže do 3 tjedna, a najčešće ga uzrokuju virusi. Kronični je ipak malo ozbiljnijeg karaktera, on traje duže ili se periodično ponavlja, a karakterističan je za razne upalne i zarazne bolesti.

Poznat je još i putnički proljev, a on nastaje prilikom putovanja u mjesta s nižim higijenskim standardom od onog u kojem osoba inače živi. U tom slučaju odredište igra važnu ulogu za pojavu ove bolesti. Proljev se javlja naglo, već kroz prvih par dana boravka na novoj destinaciji. Simptomi proljeva potom jenjavaju normalizacijom crijevne flore. Ipak, trebamo znati da se putnički proljev može vratiti bilo koji dan na putu i nakon povratka kući.

Bakterija Escherichia coli čest je uzročnik proljeva

Uzročnici proljeva su najčešće enterotoksična i enteropatogena E. Coli. Ove bakterije uzrokuju proljev kod dojenčadi i putnički proljev kod odraslih. Prepoznali smo da čak i neki sojevi enteroagregativne E. Coli zadnjih godina uzrokuju dugotrajni proljev kod djece putnika u tropskim područjima. Ostali češći uzročnici putničkih proljeva su bakterije: Shigella, Salmonella, Campylobacter jejuni i Campylobacter coli, Vibrio cholerae, Aeromonas hydrophila, parazit Entamoeba histolytica, Giardia Lamblia, rota-virus, Norwalk virus, adenom i drugi virusi, Cryptosporidum, a moguće su i tzv. miješane infekcije.

I putnički proljev dijelimo na više grupa, no simptomi su jako slični pa možemo napisati da je riječ o proljevu kod kojeg imamo 4-5 vodenasto-kašasti stolica dnevno, koje prate mučnine, povraćanje, grčevi u trbuhu, nadutost, temperatura, malaksalost, glavobolja te nedostatak apetita. Kod opasnih proljeva, poput onih kod kolere i dizenterije, simptomi od prvog dana mogu biti alarmantno teški, uz krv i sluz u stolici, visoku temperaturu, sepsu i dehidraciju te visoku opasnost od letalnog ishoda ako izostane liječnička pomoć.

Liječenje proljeva kod kuće dobro je samo kod blagih slučajeva

Kada posjetite zdravstvenu ustanovu i ustanovi se potreba za detaljnim pregledom, osim dobre anamneze i kliničkog pregleda, osnovu dijagnostike proljeva čine hematološke, biokemijske, serološke pretrage krvi na dokaz antigena i antitijela raznih patogena. Rade se mikrobiološke pretrage stolice i parazitološke, bakteriološke, virološke i mikrološke kulture, PCR dijagnostika i slične pretrage. Od velike su pomoći i rendgenske takozvane nativne i kontrastne pretrage, ultrazvuk te endoskopska i druga dijagnostika.

U slučaju da se liječi blagi oblik proljeva, zapravo se ublažavaju simptomi a proljev nestaje spontano. Kod teških proljeva to nije slučaj, i često se mora prijeći na takozvanu etiološku terapiju liječenja samog uzroka ili više uzročnika. Osim mirovanja, kod simptomatskog liječenja ključna je nadoknada izgubljene tekućine, ali i vraćanje organizmu energije konzumiranjem odabranih namirnica. Zbog toga je važno da bolesnik ne prestane jesti, nego da odabere namirnice pogodne za stanje u kojem se nalazi. Ako je riječ o blagom proljevu onda je dovoljno da se bolesnik umiri u krevetu, i da pije mlaki crni čaj po mogućnosti što manje zaslađen. Dobar je i čaj od šipka, a liječenje se provodi bez potrebe za lijekovima, uz umjereno konzumiranje probiotika iz jogurta i sličnih namirnica. Dok traje proljev dobro je piti mineralnu vodu te jesti juhu za nadoknadu minerala i soli.

Još detaljnije o liječenju blagog oblika proljeva pročitajte u prije napisanom članku.

Kronični proljev je teži oblik bolesti i potrebna je stručna pomoć

Kod kroničnog proljeva potrebno je odrediti uzrok bolesti, pa na kraju i terapiju koje se bolesnik treba pridržavati.

Ako osoba boluje od kroničnog proljeva, potrebno je na vrijeme utvrditi uzrok bolesti, i na osnovu toga prilagoditi dijetni režim, i propisati odgovarajuće lijekove. Ovu vrstu proljeva ne liječimo sami kod kuće, ali možemo si pomoći da bolest brže prođe i sa što manje izraženim simptomima.

Bakterije uzročnici proljeva

Bakterija Escherichia coli jedan je od češćih uzročnika proljeva. Kontaminacija namirnica ovom bakterijom tipičan je indikator loše higijene hrane, zbog čega se takve namirnice smatraju zdravstveno neispravnima. Escherichia coli je jako otporna bakterija i čest je uzrok kontaminacije mesa, mlijeka i proizvoda te gotovih jela, svježeg voća i povrća. Najčešće se prenosi kontaktnim načinima, odnosno kontaminiranim rukama, hranom i površinama. Bolesti koje uzrokuje gotovo su uvijek u vezi s lošom higijenom, a probavne infekcije najčešće su uzrokovane nekom od 5 sojeva E. Coli:

  • Enterotoksična E. coli (ETEC) uzrokuje proljeve – takozvane putničke dijareje, koji su rezultat djelovanja termolabilnog i termostabilnog enterotoksina koji uzrokuju izlučivanje vode iz tkiva u crijeva.
  • Enteropatogena E. coli (EPEC) također uzrokuje proljeve, osobito kod novorođenčadi u zemljama u razvoju.
  • Enteroinvazivna E. coli (EIEC) djeluje na na stanice crijevne sluznice tako da stvara mehaničke destrukcije i upalna krvarenja s defektima sluznice poput onih kod dizenterije.
  • Enterohemoragična E. coli (EHEC) uzrokuje krvave proljeve, uglavnom bez temperature, ali i kasnu komplikaciju bolesti hemolitički uremijski sindrom.
  • Enteroagregativna E. coli (EAggEC) uzrokuje vodene proljeve kod odraslih i novorođenčadi.

Salomneloze se često jave u područjima slabe higijene, i na mjestima gdje se nepravilno rukuje hranom. Ova infekcija posebno je opasna za malu djecu i putnike starije dobi jer su oni najosjetljiviji na gubitak tekućine. Stanje dehidracije kod njih se može lako uočiti po stanju sluznice jezika i usne šupljine.

Dizenterija je bolest koja uzrokuje proljev. Najčešće započne lakšim simptomima grčenja i nadutosti uz naglu potrebu odlaska na toalet. Javljaju se i drugi simptomi proljeva poput pojave mekih vodenastih stolica, mučnine i povraćanja te turbulentni meteorizam crijeva u trbuhu. Kasnije se pojavi glavobolja te osjećaj suhoće usne šupljine zbog dehidracije. Ova bolest se liječi nadoknadom tekućine i elektrolita. Kod teških oblika daje se i plazma, albumini te antibiotici. Uz povećan unos tekućine na usta i infuzijama, dijeta podrazumijeva i adekvatnu nadoknadu  proteina i ugljikohidrata.

Kolera je još jedna bolest koju prati proljev. Razvija se uz simptome opće slabosti, znojenje, stalan osjećaj žeđi, bol u trbuhu, povraćanje i učestali vodenasti proljev. Kod kolere se može dogoditi i potreba da se 100 puta na dan ode na WC. Uz obilno i iznenadno povraćanje gube se velike količine tekućine pa dolazi do teške dehidracije, gubitka kalcija i kalija te jakih i bolnih grčeva u mišićima. Moguće je da osoba osjeti pad krvnog tlaka i tjelesne temperature. Ako se ne liječi, za 2 do 3 dana može nastupiti nagla smrt i iznimno je važno nadoknaditi tekućinu i elektrolite koji se gube stolicom i povraćanjem. Potrebno je unositi veće količine tekućine na usta i u infuzijama kako bi se nadoknadila voda i elektroliti, a po prestanku povraćanja preporučljivo je uzimati tekuću dijetnu hranu, a kasnije i krutu. Radi prevencije kolere, za  putnike u rizične zemlje obvezno je cijepljenje.

Dodatni savjeti za vas: Da bi umanjili mogućnost pojave proljeva potrudite se održavati osobnu higijenu na što boljem nivou. Redovito perite ruke, sapunom i dobro ih posušite. Izbjegavajte jesti na mjestima za koja sumnjate u kvalitetu i ispravnost hrane. Hranu uvijek dobro termički obradite, a prilikom kupovine obratite pažnju na rok trajanja, i to dali je meso ili drugi proizvod zadovoljavajuće svježe i sigurno za upotrebu.

Tags

Related Articles

Close

AdBlock je aktivan :(

Molimo vas isključite AdBlock kako bi podržali rad stranice i nastavili neometano surfati stranicom. Ako ste isključili AdBlock, osježite stranicu (F5 ili CTRL+R).