Što je eSport?

ESport je termin kojim se naziva organizirano, natjecateljsko igranje na najvišoj, profesionalnoj razini, za plaću, fond nagrada itd. ispred žive publike ili preko internetskog prijenosa u sustavu s pravilima i organiziranim, sponzoriranim ligama ili turnirima.

Koncept igranja video igara profesionalno kontroverzna je tema od nastanka video igara. No, igranje igara profesionalno prešlo je dalek put od prvog zabilježenog natjecanja 1972. do danas. Elektronički ili digitalni sport (u daljnjem tekstu eSport) je narastao u popularnosti puno više i brže nego su mnogi mogli zamisliti.

Natječe se u raznim žanrovima, raznim igrama na raznim platformama.
Koncept natjecateljskog igranja započeo je u listopadu 1972. s igrom imena SPACEWAR. Na ovom događaju, 24 studenta su u Stanfordovom AI laboratoriju sudjelovala na natjecanju zvanom Intergalaktička Spacewar Olimpijada. Nagrada je bila godišnja pretplata na časopis Rolling Stone, koji je napravio i reportažu o događaju i tako zabilježio povijest.

Vrijedno spomena je svakako i prvo masovno natjecanje u igri Space Invaders u organizaciji Atarija, sa više od 10 000 sudionika. Svakako, jedan od događaja koji su otvorili put eSportu kakvog imamo danas.

Pravo „rođenje“ ovog fenomena s pravom se smješta u 1990-te i prva prava eSport natjecanja. Turnir Red Annihilation, održan 1997. godine, smatra se prvom pravom pojavom eSporta.

Turnir u igri Quake, pucačini iz prvog lica (FPS), imao je 2000 sudionika, a pobjednik je kao nagradu dobio Ferrari glavnog dizajnera igre, Johna Carmacka. Samo par tjedana kasnije, počela je liga imena Cyberathelete Professional League (CPL) koja je nakon nekog vremena imala nagradni fond od 15 000 američkih dolara. Quake 2 ima status legende, natjecanja postoje i danas.


QuakeCon 2017 Twitch stream

Taj fond je daleko od današnjih, primjerice igra DOTA2 za svoj veliki godišnji turnir The International imala je nagradni fond od 25 milijuna dolara.

No, sudjelovanje na turnirima nije jedini način kako zaraditi u eSportu. Osim turnira, igrači imaju plaću od tima za koji igraju, a financije najčešće dolaze od sponzora. Primjerice, prosječan profesionalac u igri League of Legends zarađuje 35 000 američkih dolara, kao plaću od Riot Gamesa, uz turnire i sponzorstva i streaming, taj iznos raste i usporediv je s primanjima u MLS-u, američkoj profesionalnoj nogometnoj ligi.

Esportovi se odvijaju na različitim digitalnim bojištima, od popularnijih žanrova to su FPS, strategije (RTS), sportske simulacije, MOBA, itd.

FPS

U žanru FPS-ova, tj. pucačina iz prvog lica, reprezentativan je primjer igre Counter Strike: Global Offensive. U CS:GO igraju dva tima jedan protiv drugog, jedan kao ekipa terorista, a drugi kao antiteroristički tim. Na turniru iz 2018., ELEAGUE Major: Boston 2018 fond nagrada bio je milijun američkih dolara. Na našem području možete pogledati CSAdria ligu, koja okuplja igrače iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije i Makedonije.

Strategije (RTS)

Žanr strategija u stvarnom vremenu, tj. RTS, popularizirao je StarCraft: Brood War, ponajviše u Južnoj Koreji, a zatim i ostatku svijeta. StarCraft je igra u kojoj igrač bira između 3 vrste, svaka sa svojom tehnologijom, građevinama i jedinicama. StarCraft je zahtjevna igra na mikro i makro razini menadžmenta.

Igre kartama

Igre kartama, poput igre Hearthstone, nude igru jedan na jedan u kojoj igrači moraju pobijediti jedan drugog kreaturama ili magijom, svaki sa svojim jedinstvenom špilom karata, digitalnim naravno.


ELEAGUE Boston 2018 CS:GO | Prelim Match 7 | G2 Esports vs Flash Gaming

Sportske simulacije

Sportske simulacije, poput igre FIFA, su toliko popularne i rastu da u njih ulažu i mnogi nogometni klubovi, koji uz svoju „stvarnu“ franšizu žele i prisutnost u natjecanjima u digitalnoj formi, a tako i nova tržišta.


FIFA 17 – Berlin Ultimate Team Championship – Day 1

MOBA

Najveći dio eSporta kolača uzima žanr MOBA. MOBA je kratica za koncept internetske arene, ili bojišta u kojem se dva tima po 5 igrača, bore za prevlast. MOBA, kao žanr, nastala je iz modifikacije za WarCraft 3, važno je napomenuti da su tu modifikaciju izradili ljudi iz zajednice koja se okupljala oko igre. Prva verzija te igre zvala se DotA što stoji za Defense of the Ancients. „Ancients“ predstavlja dvije strukture, svaka u vlasništvu jednog tima, a cilj igre je uništiti strukturu protivničkog tima. Najpopularniji predstavnici žanra su DOTA2 i League Of Legends. DOTA2 ima najveći fond nagrada u svijetu eSporta, prošlogodišnji turnir The International 2017 imao je fond nagrada od zamalo 25 milijuna američkih dolara, turniri pod etiketom Premier, Major i Minor, daju manje nagradne fondove koji se i dalje mjere u stotinama tisuća i milijunima dolara, kao npr. The Bucharest Major sa fondom od 1 000 000 dolara.


Valve dokumentarac TRUE SIGHT o finalu turnira sa najvećim nagradama u eSportu

Budućnost elektroničkih sportova je, neporecivo, u usponu. Tomu svjedoči i izjava Internacionalnog olimpijskog odbora, koji je izjavio da „elektronički sportovi pokazuju snažan rast, poglavito među mlađom populacijom u raznim zemljama“. Dodali su još da se eSport može smatrati sportskom aktivnosti, te da su igrači usporedivi s igračima tradicionalnih sportova pošto rade i treniraju vrlo visokim intenzitetom.

Naime, moguće je da će eSport biti uključen u OI u Parizu 2024, a odluka o tomu će biti donesena poslije OI u Tokiju 2020.

Foto: Statista

Što je virtualna stvarnost?

Virtualna stvarnost (eng. virtual reality, VR) je uporaba računalnog modeliranja i simulacije koja omogućava korisniku da stupi u interakciju s umjetnom 3D okolinom.

Primjena virtualne stvarnosti uranja korisnika u računalno generiranu okolinu koja simulira stvarnost kroz uporabu interaktivnih uređaja koji šalju i primaju informacije i nose se kao naočale, slušalice, rukavice ili odijela.

U uobičajenom VR formatu, korisnik koji nosi kacigu sa stereoskopskim zaslonom vidi animirane slike simulirane okoline.

Iluzija „uronjenosti“ (teleprisutnosti) je pod utjecajem senzora pokreta koji čitaju korisnikove pokrete i prilagođavaju pogled na zaslon u skladu s tim, obično u stvarnom vremenu (tj, u istom trenutku kada korisnik napravi pokret). Zato, korisnik može proći kroz nekoliko simuliranih soba, i iskusiti promjenu gledišta i perspektiva koje su uvjerljivo povezane s njegovim ili njenim vlastitim pokretima glave i koracima.

Ako korisnik nosi podatkovne rukavice opremljene uređajima s povratnom silom koje pružaju osjećaj dodira, on ili ona može podignuti i manipulirati objektima koje vidi u virtualnoj okolini. Na sličan način, pružanjem haptičkih povratnih informacija, rade i igraće konzole koje vibriraju kada se nešto dogodi na zaslonu.

Korisnica ima Vivo HTC headset i Manus VR rukavice

Najčešće rezervirano za videoigre, neki virtualni sustavi mogu uključivati i pokretnu traku za trčanje koja simulira hodanje ili trčanje. Kada korisnik trči brže u stvarnom svijetu, njihov avatar može se kretati istom brzinom u virtualnom svijetu. Kada se korisnik prestane kretati, zaustavit će se i lik u igri.

Smartfoni već imaju zaslon, podršku za zvuk i senzore pokreta, zbog čega se mogu iskoristiti kao ručni alati za virtualnu i proširenu stvarnost.

Primjene virtualne stvarnosti

Iako se virtualna stvarnost najčešće veže uz igranje videoigara ili gledanje filmova, ona osim zabave ima i neka vrlo važna područja primjene.

Ponajviše, to su uvijek bile vježbe za aktivnosti u stvarnom životu. Privlačnost simulacija je što one mogu pružiti obuku jednaku ili gotovo jednaku praksama sa stvarnim sustavima, ali o manjem financijskom trošku i s većom razinom sigurnosti. Ovo je posebno slučaj s vojnom obukom, a prva značajna primjena komercijalnih simulatora su bile pilotske vježbe tijekom Drugog svjetskog rata.

Na sličan način virtualna stvarnost ima važnu ulogu u obuci astronauta, koji mogu ovdje na Zemlji prolaziti vježbe koje će ih obučiti za rad u okolini nulte gravitacije.

Virtualna stvarnost postala je i dijelom kirurgije kroz tehnologiju teleprisutnosti, uporabe robotskih uređaja koje se kontroliraju na daljinu putem posredovanih povratnih osjetilnih informacija za obavljanje zadatka.

U Hrvatskoj je 2015. godine otvoren prvi VR studio Legame u Zagrebu.

Što je mehanička tipkovnica?

Postoje razni tipovi tipkovnica, od raznih proizvođača. Većinu tih tipkovnica čine membranske i mehaničke tipkovnice. Razlikuju se po tehnologiji, cijeni, mogućnostima personalizacije itd.

Na bilo kojoj tipkovnici, korisnik stišće tipku čime nalaže uređaju da pošalje signal računalu.

Mehanička tipkovnica koristi prekidače za slanje signala tipkanja. Svaka tipka na mehaničkoj tipkovnici ima svoj zasebni prekidač.

Za razliku od osjećaja „gnjecavosti“ kao kod tipkovnica s membranom, mehaničke tipkovnice pružaju puno bolji osjećaj otpora i povrata prilikom stiskanja tipke. Mnogi smatraju da im to povećava brzinu pisanja i preciznost tipkanja, sirovog teksta ili kontrola u video igrama.

Prekidač je mehanizam koji pretvara stiskanje tipke u električni signal koji se šalje računalu, a sastoji se od baze, opruge i plastičnog kljuna.

Postoji više vrsta prekidača i njihov izbor ovisi o osobnim željama ili potrebama. Neki prekidači pružaju osjećaj unosa tako što daju osjećaj „klika“ prilikom stiskanja tipke, neki prekidači uz osjećaj „klika“ nude i zvuk klika, postoje i oni koji nemaju taj „klik“ u nijednoj formi, oni sa više otpora ili manje itd.

Najpopularniji prekidači su Cherry MX, dolaze u više boja koje označavaju tip klika koji prekidači proizvode.

Foto: daskeyboard

npr.
Cherry MX crni prekidači su bili među prvim prekidačima za mehaničke tipkovnice dostupni široj javnosti. Oni su linearni, ne-taktilni, što znači da nemaju niti glasan klik niti osjećaj klikanja. Popularni su u svijetu videoigara, elektroničkih sportova itd. Ponajviše zbog glatkog osjećaja pritiskanja i činjenice da su točka stavljanja tipke u pokret i otpuštanja tipke blizu jedna drugoj što čini dvostruko stiskanje (double tap) lakšim nego s drugim prekidačima.

Foto: daskeyboard

Slični crnima su crveni Cherry MX prekidači. Obje su linearne, ne-taktilne. To znači da je osjećaj stiskanja njih stalan u svakom pokretu gore-dolje. Razlika između njih je što crvene zahtijevaju još manje sile za pokretanje tipke, ostavljajući dojam glatkog i brzog pritiska i odaziva.

Foto: daskeyboard

Plavi Cherry prekidači su popularni zbog svog „klika“ ponajviše među ljudima koji tipkaju puno, iskustvo plavog prekidača opisuju slično starim mehaničkim uređajima za tipkanje, popularnim pisaćim strojevima iz starine. Problem može biti što je i zvučno iskustvo slično, pošto plavi prekidač proizvodi taj proslavljeni klik stroja za tipkanje.

Mehaničke tipkovnice, osim superiornog iskustva tipkanja, nude i veliki broj mogućnosti personalizacije, bilo to u izvedbi raznih velikih proizvođača sa RGB osvjetljenjem, manjih proizvođača specijaliziranih za pojedina područja poput tipkanja velikih količina teksta, programiranja, igranja, ili pak nešto u vašoj, jedinstvenoj konfiguraciji.