CPU, procesor

Što je CPU odnosno procesor?

Što je CPU odnosno procesor, čemu on služi i koje su osnovne komponente CPU-a. Saznajte u ovom jednostavnom ali isto tako i informativnom članku.

CPU, centralna procesorska jedinica, ili jednostavno procesor, je mozak računala, glavni čip na računalu odgovoran za izvođenje svih zadataka. On upućuje druge sastavnice računala što da rade, prema instrukcijama koje mu šalju programi (softver) pokrenuti na računalu.

Oblik, dizajn i implementacija CPU-a su se mijenjali tijekom svoje povijesti, ali njihova osnovna operacija ostala je gotovo nepromijenjena.

Osnovne komponente CPU-a su:
aritmetička logička jedinica (ALU) koja obavlja aritmetičke i logičke operacije
registri procesora koji opskrbljuju ALU operandima i pohranjuju rezultate ALU operacija
kontrolna/upravljačka jedinica (CI) koja upravlja dohvaćanjem (iz RAM-a) i izvršenjem instrukcija usmjeravajući koordinirane operacije ALU-a, registara i drugih komponenti

U osnovi, CPU-i obavljaju isti instrukcijski ciklus: dohvati, dekodiraj, izvrši i zapiši.

Moderni CPU-i su maleni i u obliku kvadrata, a sadrže više metalnih konektora ili igli na donjoj strani. CPU se umeće izravno u ležište za procesor ili CPU utor na matičnoj ploči, s iglama prema dolje.

Što je CPU odnosno procesor?
ležište za procesor

Svaka matična ploča podržava samo određenu vrstu (ili raspon) CPU-a, stoga morate provjeriti specifikacije proizvođača matične ploče prije nego što pokušate zamijeniti ili nadograditi CPU na računalu. Moderni CPU-i također imaju priloženi hladnjak i mali ventilator koji ide izravno na vrh CPU-a kako bi se raspršila toplina.

Procesor na osobnom računalu ili ugrađen u male uređaje (laptopi, tableti, smartfoni) često se zove mikroprocesor, što znači da su sadržani na jednom integriranom krugu (IC) – čipu. IC čip sadrži CPU koji može imati memoriju, periferna sučelja i druge komponente računala; takvi višenamjenski, integrirani uređaji nazivaju se sustavi na čipu (SoC). Primjer je Qualcomm Snapdragon 835.

Većina današnjih procesora je višejezgrena. Svaka jezgra je sama po sebi jedan CPU, a brojni programi su napisani tako da više jezgri može istovremeno raditi na obrađivanju podataka koje program zahtijeva – što znatno povećava brzinu kojom se izvodi taj program (paralelno procesiranje/obrada). Višejezgreni procesori su samim time i brži, iako to ovisi i o programu koji pokrećete.

Brzina se izražava u gigahercima (GHz; herc – jedan u sekundi), i gruba je indikacija broja izračuna koje procesor može obaviti svake sekunde – što je veća brzina, to je veći broj izračuna.

Procesor ne prima konstantan pritok informacija. Umjesto toga, on prima informacije u manjim komadima poznatima kao „riječ“. Procesor je ograničen količinom bitova u jednoj riječi ili instrukcijskom setu. Stoga postoji razlika između 32-bitnih i 64-bitnih procesora. 32-bitni procesori imaju manji broj izračuna po sekundi pa sporije izvršavaju operacije i mogu pristupiti manjem kapacitetu RAM-a (3-4GB). Većina današnjih procesora je 64-bitna.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *