Što je Linux?

Već smo mnogo puta čuli za Linux, no taj je pojam nekima i danas slabo poznat. U govoru za Linux kažemo da je to besplatan OS (Operacijski sustav), što je u principu i točno, no Linux je i mnogo više od toga.

Linux predstavlja grupu (obitelj) operacijskih sustava otvorenog koda, koji rade na svom originalnom kernelu, po logici UNIX-a. Osnovao ga je Linus Torvalds 1991.godine, i pustio u distribuciju kao OS otvorenog koda (besplatnog).

Linux kernel je pisan u C-u, i asembleru, a godinama je sakupio mnoge poklonike, veliki community, i naravno veliki broj korisnika. Danas se Linux može pronaći gotovo svugdje: koristimo ga na pametnim telefonima, u modernim automobilima, Smart TV uređajima, i naravno u svim pod-granama računalne industrije.

Linux

Velika prednost linuxa je njegov modularan dizajn. To znači da se na osnovne dijelove koda, naknadno, instaliraju samo oni moduli koji su potrebni za određene zadatke. Tako će instalacija uvijek raditi sigurno, brzo i stabilno, nakon inicijalnog postavljanja na neki uređaj.

Otvoreni kod još je jedna velika prednost Linuxa. Naime, ovim pristupom se otvara mogućnost prilagođavanja svakog dijela koda prema potrebama korisnika. Možda je ovo i glavni razlog što je Linux toliko zastupljen u modernim uređajima koji trebaju softver za rad.

Kada bi Android izjednačili sa Linux-om, jer radi na Linux kernelu, tada bi mogli napisati da je Linux dominantan OS u svijetu. Ipak, to nećemo raditi, jer je Android priča za sebe, a Linux ima impozantan položaj svakako, ponajviše zaslugama svog communityja.

Linux Mint

Kao i svaki drugi OS, i Linux ima svoje glavne cjeline koje čine cjelinu:

  • Bootloader
  • Kernel
  • Init System
  • Daemons
  • Graphical server
  • Desktop environment
  • Applications

Bootloader je ključni dio Linux OS-a, ali i drugih operacijski sustava (Windowsa na primjer), koji se izvodi na samom početku (kada palimo računar), i brine se o pravilnom učitavanju drugih instanci koda da bi se OS učitao i bio spreman za rad. Obični korisnik, koji koristi PC, neće ni primijetiti bootloader ako se dobro ne zagleda u monitor za vrijeme paljenja računara.

Kernel je zapravo onaj dio koji definira OS, u ovom slučaju Linux. To je dio koda koji se izvršava odmah nakon bootloadera, a brine se o hardveru svakog računara (procesoru, memoriji, i perifernim uređajima), te njihovoj međusobnoj komunikaciji.

Init System je podsustav koji podiže korisnički prostor (korisnički račun), i ima opcije za kontrolu perifernih uređaja (štampača, zvuka, grafike, isl…) takozvani Deamons.

Deamons je skup pozadinskih servisa koji se izvode prilikom učitavanja OS-a, ili kada se korisnik prijavi na svoj računa (Desktop). Servisi na koje ovdje mislimo su: podrška za štampanje, podrška za zvuk, grafička podrška i drugi slični servisi.

Graphical server je još jedan podsistem koji se brine o prikazu slike na monitoru. Većinom ga nazivamo X server ili samo X.

Desktop environment je zapravo sučelje kojim korisnik Linuxa komunicira sa svim spomenutim dijelovima OS-a, i hardverom. Linux nudi različita desktop okruženja, a najpoznatija među njima su GNOME, Cinnamon, Mate, Pantheon, KDE, Xfce i mnoga druga. Svako od desktop okruženja za sobom nosi i pre-instalirane aplikacije, posebno aplikacije za kontrolu nad datotekama, različite alate za konfiguraciju, Web preglednik, Email klijent aplikaciju, igrice i druge korisne aplikacije za rad.

Applications su jedan dio Linuxa, bez kojeg taj OS (kao niti jedan drugi) ne bi postojao. Pored osnovnih aplikacija koje dolaze u paketu sa desktop okruženjem, zajednica otvorenog koda nudi zaista mnogo aplikacija koje su dostupne na svim značajnijim distribucijama Linuxa. Skoro svaka distribucija Linuxa ima svoju bazu aplikacija (nešto poput Microsoft Store), s koje korisnik uz tek par klikova preuzima ono što mu je potrebno.

Linux u svijetu računala

Osim što je ušao u naše domove, te je mnogima glavni OS na kućnom računalu, Linux zapravo najveći utjecaj ima u svijetu WEB servera, te mnogih specijaliziranih IT infrastruktura. Prvi je izbor mnogim istraživačkim centrima, vladinim organizacijama i drugim velikim uredima koji žele imati kontrolu nad svojim podacima i sigurnošću posla koji obavljaju. Za razliku od MS Windows OS-a, distribucije Linuxa IT inženjerima nude potpunu kontrolu nad poslom koji obavljaju, i mogućnost prilagođavanja svakog dijela koda prema potrebama. MS Windows je i danas dominantan OS u svijetu, ali nikako nije bez jake konkurencije.

Linux distribucije koje se najviše koriste

Par puta smo spomenuli pojam „distribucija Linuxa“, pa da pojasnimo malo što je distribucija i koje su danas najpopularnije.

Distribucije Linuxa su zapravo različite verzije tog operacijskog sustava. Svaka verzija je različita od druge, ali i dosta slična. Ako ste savladali korištenje bilo koje distribucije, shvatili ste logiku Linuxa, te je lako prijeći na neku drugu. Gotovo svaka distribucija Linuxa može se pronaći na internetu, preuzeti se besplatno i nasnimiti na CD, DVD ili USB stik. Instaliranje Linuxa ne traži unos ključa, pa je moguće sa jednog medija instalirati Linux na neograničen broj mašina.

Ovo su najpopularnije Linux distribucije:

  • Linux Mint
  • Manjaro
  • Debian
  • Ubuntu
  • Antergos
  • Solus
  • Fedora
  • Elementary OS
  • Open Suse

Svaka od spomenutih distribucija koristi drugačiji Desktop, neke moderni dizajn, a druge stari i provjereni dizajn (na primjer Open Suse koristi KDE).

Ako ste voljni isprobati neku Linux distribuciju, predlažemo da je preuzmete sa interneta, nasnimite boot DVD i pokrenete Live preview. Live preview radi direktno sa medija, bez formatiranja tvrdog diska, tako da korisnik može vidjeti kako se Linux ponaša na hardveru te se odlučiti dali uraditi instalaciju ili pak ne. Svakako vrijedi isprobati.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *