Što je monitor?

Što je monitor?

Kada govorimo o modernom računalu kao cjelini, svakako mislimo i na računalni monitor koji je njegov neizostavan periferni dio. Računalni monitori imaju svoju povijest, gdje prvenstveno mislimo na prvo pojavljivanje monitora, i njegov tehnološki napredak sve do danas.

U nastavku teksta opisat ćemo što je monitor, napisati neke značajne promjene kroz povijest razvoja monitora i dati kratki uvid u današnju ponudu monitora, te tehnologiju koja prati njegov razvoj.

Monitor je neizostavan periferni dio osobnog računala

Iako će osobno računalo raditi i bez monitora, za potpunu funkcionalnost i lakšu interakciju, monitor je itekako potreban. Monitor je neizostavan prilikom instaliranja OS-a (operacijskog sistema), i potreban je korisniku za kasniji rad, posebno ako će se koristiti neko grafičko korisničko sučelje (GUI).

Povijest CRT monitora u kratkim crtama

Sve je počelo 1964.godine, sa Uniscope 300 računalom koje je u sebi imalo ugrađeni CRT monitor. Nije to bio klasični CRT monitor koji smo koristili godinama, ali je bio jedna vrsta i preteča modernog CRT monitora.

Pravi računalni monitor je ugledao svjetlo dana 1973.godine, u Xerox Alto računalu. U to vrijeme to je bio vrh tehnologije (CRT monokrom prikaz). U današnjim pogledima takva tehnologija je zastarjela, i CRT monokrom monitor se može pronaći samo u tehnološkim muzejima, ili u nekim privatnim geek zbirkama.

CRT monitor

Kada pišemo o zastarjeloj tehnologiji, ovdje moramo istaknuti jednu zanimljivu činjenicu. Naime, svi mi danas koristimo moderne zaslone (monitore) osjetljive na dodir. Takve komponente najčešće koristimo na pametnim telefonima, i smatramo to vrhuncem moderne tehnologije. No jeste li znali da je tehnologija monitora osjetljivog na dodir zaživjela još davne 1965.godine? Primjena u to vrijeme nije našla put do velike mase korisnika, no E.A. Johnson je ideju pretočio u djelo te davne 65-te.

Vratimo se na monitore, i njihovu povijest i tehnološki napredak.

Apple I i Sol-20 su prva računala koja su imala ugrađeni priključak za monitor. Na tržištu su se pojavila 1976.godine, a priključak se koristio za spajanje računalnog monitora, ili nekog drugog video zaslona. Godinu dana kasnije izlazi Apple II koji ima ugrađeni CRT monitor, sa prikazom grafike u boji.

Prvi VGA monitor na tržištu se pojavio 1987.godine, a riječ je o CRT monitoru IBM 8513. VGA priključak (i njegove izvedbe) je postao standard, a zadržao je dominaciju na tržištu monitora sve do pojave prvih DVI standarda (2000.godina). Na kraju se ispostavilo da DVI neće zaživjeti kako se očekivalo, jer je uskoro izašao novi standard HDMI, koji je u kratkom vremenu osvojio tržište.

CRT smo koristili dugi period godina, pa će se mnoge generacije i danas sjetiti nekog modela iz djetinjstva. Kako to biva, i CRT monitoru je došao kraj. Danas je gotovo nemoguće pronaći CRT monitor, posebno neki u dobrom stanju. U prodaji ih nema već dugi niz godina, a kao zamjena su na police dućana stigli tada moderni LCD monitori. I sama LCD tehnologija danas je zastarjela, ali smo naučili koristiti skraćenicu LCD za skoro svaku novu tehnologiju koja se pojavila naknadno i kao izvedenica prvobitne LCD tehnologije.

Danas su LCD monitori najviše zastupljeni, no opet da spomenemo, potrebno je u tehnologiji tankih monitora razlikovati tehnologije koje se razvijaju i danas. Radi lakšeg čitanja, mi se sada nećemo baviti svakom tehnologijom, nego ćemo onako seljački, nastaviti priču o LCD monitorima.

Iako se prvi LCD monitor za desktop računalo pojavio još sredinom 90-tih, pravi bum se dogodio dosta godina kasnije – 2003.godine, kada je po prvi put zabilježena jača prodaja LCD monitora u odnosu na tada neizostavni CRT monitor.

Za kraj povijesnog osvrta još ćemo jednom spomenuti monitore (zaslone) osjetljive na dodir. Kako smo već spomenuli, tehnologija monitora osjetljivog na dodir otkrivena je 1965.godine, ali nije zaživjela. Tek kasnije, 2017.godine, na tržište dolaze LCD monitori koji su osjetljivi na dodir. Godine usavršavanja različitih tehnologija, koje su potrebne za proizvodnju takvih monitora, dovele su do smanjenja cijena, i na tržištu su se pojavili prvi LCD monitori 20” i 22” koji su bili osjetljivi na dodir. Cijena je u to vrijeme bila nešto manje od 500$, što je bilo jako povoljno u tom periodu.

Monitor kao sastavni dio desktop računala

Ako kupujemo osobno računalo, gledamo u njega ili razmišljamo o kupovini, onda nam sigurno kroz glavu proleti i neki model monitora. Monitor je periferni uređaj, sa glavnom zadaćom da nam isporuči neku grafiku. Takvu grafiku (slika, video, …) čovjek interpretira, i s lakoćom komunicira sa računalom (strojem).

Monitor nam služi za prikaz važnih podataka, a što će na njemu biti u velikoj mjeri ovisi o samom korisniku. Neki će svoje računalo iskoristiti za reprodukciju video zapisa, dok će drugi uživati u omiljenim video igrama. Monitor će isporučiti obrađenu grafiku koja dolazi iz centralne jedinice. Zapravo je monitor “jednostavan” uređaj, blago rečeno pasivna komponenta sa jednostavnim zadatkom. Ipak, kao i u svakoj drugoj tehnologiji, i ovdje se uvijek pronađe prostora za napredak. Tehnologija monitora u stalnom je napretku, najviše u kontekstu boljeg, oštrijeg i preciznijeg prikaza grafike, ali i u drugim smjerovima.

Kada pričamo o monitoru, pojmovi koje susrećemo su: rezolucija, vrijeme osvježenja, broj piksela, dijagonala, priključak, i neki drugi.

Rezolucija je često glavna i jedina stavka prilikom odabira monitora za rad. Ovo pravilo posebno vrijedi za “obične” korisnike računala, koji se ne zamaraju previše sa detaljima u vezi njihovog hardvera. Da napišemo, što je rezolucija monitora: prema definiciji, rezolucija zaslona je broj horizontalnih i vertikalnih polja (piksela), na samom zaslonu. Što je broj piksela veći, to je rezolucija veća, a to pak znači da se na zaslonu može pokazati više informacija čime se smanjuje potreba za listanjem gore-dolje. Rezolucija ekrana ima standardizirane vrijednosti, pa možemo spomenuti rezoluciju od 1600×1200 piksela. To znači da zaslon tog monitora ima 1600 polja horizontalno, i 1200 polja ako brojimo po vertikalnoj liniji. Osim broj piksela, rezolucija monitora ima dodatne podjele, pa da spomenemo najpoznatije: XGA, WQXGA za današnje monitore. Detalje na ovu temu potražite na internetu, ili specifikacijama monitora koji želite kupiti. Koristimo pravo da ne zalazimo duboko na ovu temu, jer je obimna, i ne stane u jedan podnaslov poput našega.

VGA kabel
VGA kabel

Pored rezolucije, kada želimo odabrati monitor, gledamo priključke kojim se može spojiti sa računaloom (grafičkom karticom). VGA je do par godina unazad bio daleko najpopularniji priključak, no u današnjih monitora glavnu ulogu ima HDMI priključak. VGA konektor prepoznajemo po plavoj plastičnoj zaštiti na krajevima kabela, sa tri reda pinova na svakom kraju. Pinovi na prvi pogled podsjećaju na neki COM priključak, no VGA nema dodirnih točaka sa COM priključkom. VGA priključak dakle ima 15 pinova, odnosno 3 reda po 5 pinova, i prvi put je predstavljen 1987.godine. Tek je 1999.godine trebao biti zamijenjen DVI priključkom, no taj nije zaživio, a naknadno je tržištem zavladao i sadašnji HDMI priključak.

HDMI je skraćenica od High-Definition Multimedia Interface, a riječ je o video i audio konektoru koji danas koristimo u TV, audio i računalnoj komunikaciji. Začetnici ove tehnologije su velike tehnološke kompanije: Hitachi, Panasonic, Philips, Silicon Image, Sony, Thomson, RCA i Toshiba, i ne čudi nas što je brzo zavladao tržištem. To je na kraju i dobro za krajnjeg kupca, jer danas imamo standardizirani kabel (konektor) za mnoge TV/PC/AUDIO komponente koje svakodnevno koristimo. Za razliku od VGA konektora, koji koristi analogne signale, HDMI koristi digitalni signal, pa je samim tim i mnogo napredniji i njegova primjena je mnogo više zastupljena. Refresh rate (vrijeme osvježenja) je vrijednost koju smo susretali u vrijeme CRT monitora. Kod LCD monitora stvari su malo drugačije. Napisat ćemo par riječi na tu temu.

Kod CRT monitora (katodna cijev) refresh rate je bio kontroliran vertikalnim signalom, koji je dolazio iz grafičke kartice (video kontrolora). Refresh rate je značio potpuno novo ocrtavanje na zaslonu, svake nove sličice (frame) i to 50 i više sličica u sekundi. Obično je frame rate bio oko 60Hz, što bi bilo 60 sličica u sekundi. To je sasvim dovoljno da se zavara tromost ljudskog oka. Ipak, frame rate smo mogli vidjeti na primjer kada fotografiramo monitor dok radi, ili ga snimamo kamerom koja ima drugačiji frame rate. Tada se može uočiti ona ružno horizontalna crna linija, koja se pojavi zbog razlike u radu fotoaparata ili kamere za snimanje. Kod LCD monitora frame rate radi na drugačiji način. Laički rečeno, LCD monitor uz pomoć čipova za obradu slike, osvježava piksele svaki posebno ili skupinu piksela na kojima se događaju promjene. LCD monitor ima vrijednost (u milisekundama odaziv piksela) brzine promjene boje pojedinog piksela. Recimo da imamo LCD monitor sa brzinom odaziva pojedinog piksela od 16ms, to znači da taj monitor ima refresh rate negdje oko 62,5 sličica u sekundi.

Oštrina slike na monitoru od velikog je značaja, posebno ako dugo sjedimo za računaloom, i radimo sa tabelama, obradu grafike isl… Da bi što manje naprezali oči, danas se proizvođači trude raditi monitore prilagođene ljudskim sposobnostima. U tom kontekstu, današnji moderni monitori imaju ugrađene opcije za podešavanje parametara, da bi svaki korisnik po svojim potrebama prilagodio sebi radno okruženje za računalom.

LCD monitor

Negdje u tekstu smo napisali da je monitor jednostavan dio računalne konfiguracije, što je i točno, ali nikako manje važna komponenta. Napredak tehnologije vidi se u svakom pojedinom dijelu računala, pa tako i prilikom proizvodnje suvremenih monitora. Kada kupujemo monitor, prvo što gledamo njegovu veličinu (dijagonalu u inčima), ali i druge tehničke karakteristike. Spomenuli smo u tekstu koje su to karakteristike (specifikacije), pa ćemo dalje da objasnimo veličinu monitora po dijagonali, te omjere koji su sve više istaknuti. Veličina zaslona mjeri se u inčima, a vrijednost predstavlja duljinu dijagonale pravokutnog trokuta kojeg čine još dvije stranice: širina i visina. Svaka vrsta monitora (CRT ili LCD), pa i površina projekcije ispred projektora, ima svoju veličinu. Zanimljivo je pak spomenuti da smo stare CRT monitore “pogrešno” mjerili, točnije: kod CRT monitora za veličinu dijagonale smo uzimali vanjske rubove kućišta samog TV uređaja ili monitora. Možemo to nazvati marketinški trik, jer jedan 19” CRT monitor ima stvarnu veličinu kao 17” LCD. Danas su najviše zastupljene veličine: 15, 17, 19 i 21”. Za profesionalnu upotrebu moguće je kupiti monitor i do 40” u dijagonali. Ako smo shvatili vrijednost veličine jednog piksela, i vrijednost veličine dijagonale monitora, lako možemo zaključiti da ove dvije veličine imaju direktnu povezanost. Dakle, u slučaju da na isti broj piksela imamo različite veličine ekrana, dobit ćemo različitu rezoluciju. Ako usporedimo 21” monitor sa rezolucijom od 800×600, sa 15” monitorom iste rezolucije, znamo da će ovaj manji dati mnogo oštriju sliku, ugodnu oku i bolju za cjelodnevni rad ispred računala.

Pojmovi koje smo spomenuli i njihovo značenje

Neki od pojmova koje smo spomenuli u gornjem tekstu, a značajni su za bolje razumijevanje kompletnog teksta.

OS (Operacijski Sustav) je sastavni dio kućnog kompjutora. Najpoznatiji Operacijski Sustavi danas su Microsoft Windows, iOS (Macintosh) i mnoge Linux distribucije (Ubuntu, Minth, Fedora…).

GUI (Graphical User Inter Interface) je prvi (gledano od korisnika, prema stroju) “sloj” operacijskog sustava (grafički) koji nam olakšava korištenje računala. Moguće je koristiti računalo i bez GUI-a, korištenjem komandne linije (Command Line – Windows), Power Shell-a (PowerShell – Windows), ili terminala (Unix shell – Linux).

CRT monitor je skraćenica koja dolazi od Cathode-Ray Tube, i odnosi se na monitore koji su radili na principu katodne cijevi.

Monokrom slika je sačinjena od jedne boje (nijansi jedne boje), ili od nijansi malog izbora boja. Najčešće se pojam koristio za opisivanje starih monitora koji su mogli pokazati (bijeli ili zeleni) tekst na crnoj podlozi.

LCD (Liquid Crystal Display) je skraćenica za novije, tanke monitore koji su radili na tehnologiji tekućih kristala. Danas imamo mnoge izvedbe tehnologije tankih monitora (plasma, LED, isl..) ali je ostao u upotrebi izraz LCD kojim često opisujemo bilo koji od spomenutih monitora.

VGA (Video Graphic Array) je možda i najpoznatiji konektor koji smo mogli vidjeti u 90-tim. VGA je grafički standard za video kontrolore, prvi put predstavljen od strane IBM-a. Kroz povijest korištenja, nekako smo greškom tu skraćenicu prevodili kao “Video Graphic Analog”, što nije točno, iako je riječ o priključku za prijenos analognog signala.

HDMI (High-Definition Multimedia Interaface) je grafički/audio digitalni konektor, koji je danas postao standard. Začetnik ovog projekta bile su vodeće svjetske tehnološke kompanije. HDMI je brzo zaživio, i u potpunosti je potisnuo DVI priključak, kojeg smo vidjeli kratko vrijeme, i već skoro zaboravili.

Piksel u digitalnom svijetu predstavlja jednu točku, najmanji element na površini zaslona, koji od kompletnog broja piksela tvori neku grafičku cjelinu.

Objavio

I. S.

"I hate money; it brings sadness to life." - Said no one ever.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *